Povijest operacijskih sustava je fascinantna priča o razvoju tehnologije koja je oblikovala način na koji koristimo računala danas. Operacijski sustavi su složeni softverski sustavi koji upravljaju hardverom računala i omogućuju korisnicima da izvode razne zadatke. Od prvih dana računalne tehnologije, operacijski sustavi su evoluirali kako bi zadovoljili sve složenije zahtjeve korisnika i aplikacija.
U ranim 1950-ima, računala su bila velika, skupa i složena. Prva računala, poput ENIAC-a, radila su bez operacijskog sustava. Korisnici su morali ručno unositi upute u strojni jezik, što je bilo izuzetno zahtjevno i dugotrajno. Kako bi se olakšao rad s računalima, razvijeni su prvi sustavi koji su omogućili višekratnu upotrebu istih resursa. Ovi sustavi, poznati kao ‘monitors’, omogućili su korisnicima da pokreću više programa istovremeno, što je bio značajan korak prema modernim operacijskim sustavima.
Jedan od prvih operacijskih sustava bio je CTSS (Compatible Time-Sharing System), razvijen na MIT-u 1961. godine. Ovaj sustav omogućio je više korisnicima da dijele vrijeme na jednom računalu, čime je učinio računalnu tehnologiju pristupačnijom. U to vrijeme, koncept dijeljenja resursa i multitaskinga počeo je uzimati maha, postavljajući temelje za buduće operacijske sustave.
U 1970-ima, pojavili su se UNIX i njegovi derivati. UNIX je bio revolucionaran jer je omogućio višekratno dijeljenje resursa i bio je dizajniran za korištenje u mrežnim okruženjima. Njegova modularna arhitektura i snažne mogućnosti umrežavanja postavili su standarde za buduće operacijske sustave. Mnogi danas poznati operacijski sustavi, uključujući Linux i macOS, temelje se na UNIX-u ili njegovim načelima.
Razvoj osobnih računala tijekom 1980-ih donio je nove izazove i prilike za operacijske sustave. Microsoft je 1985. godine predstavio Windows, operacijski sustav koji je omogućio grafičko korisničko sučelje, čime je korištenje računala postalo jednostavnije za širu publiku. Windows je brzo postao dominantan operacijski sustav na osobnim računalima, dok su alternativni sustavi kao što su OS/2 i različiti UNIX sustavi pokušavali pronaći svoje mjesto na tržištu.
U 1990-ima i 2000-ima, s razvojem interneta, operacijski sustavi su se moraju prilagoditi novim tehnologijama i potrebama korisnika. Windows je nastavio dominirati tržištem, dok su Linux i drugi otvoreni sustavi postali sve popularniji među programerima i entuzijastima. Linux, koji je nastao iz UNIX-a, postao je poznat po svojoj stabilnosti, sigurnosti i otvorenom kodu, omogućujući korisnicima da prilagode sustav prema svojim potrebama.
U novije vrijeme, operacijski sustavi su se dodatno razvijali kako bi podržali mobilne uređaje, tablete i Internet stvari (IoT). Apple je predstavio iOS za svoje mobilne uređaje, dok je Google razvio Android, koji je postao najpopularniji operacijski sustav na svijetu. Ovi sustavi su optimizirani za dodirne ekrane i mobilne aplikacije, pružajući korisnicima jednostavno i intuitivno iskustvo.
U današnje vrijeme, operacijski sustavi nisu samo temelj računala, već i ključni elementi u našim svakodnevnim životima. Od pametnih telefona do pametnih kućnih uređaja, operacijski sustavi omogućuju nam da se povežemo i interagiramo s tehnologijom na načine koji su prije nekoliko desetljeća bili nezamislivi. Budućnost operacijskih sustava vjerojatno će uključivati još veću integraciju umjetne inteligencije, automatizacije i poboljšane sigurnosti, čime će se osigurati da ostanu relevantni i korisni u našim životima.
