Povijest svijeta fascinira ljude svih dobnih skupina i kultura. U drugom dijelu ove analize, istražujemo ključne događaje i promjene koje su oblikovale svijet kakvog danas poznajemo. Bez obzira na to jeste li povjesničar, student ili jednostavno zaljubljenik u povijest, razumijevanje ovog razdoblja može vam pomoći u shvaćanju složenosti današnjih društvenih, političkih i ekonomskih pitanja.
U prethodnom dijelu, dotaknuli smo se važnih civilizacija poput Egipta, Mesopotamije i Grčke. U drugom dijelu fokusiramo se na događaje koji su uslijedili nakon antike, a koji su uvelike oblikovali moderni svijet. Srednji vijek, renesansa, prosvjetiteljstvo, te revolucije koje su uslijedile, bili su ključni trenuci u oblikovanju globalne povijesti.
Srednji vijek, razdoblje koje se proteže od 5. do 15. stoljeća, obilježen je političkim previranjima, ratovima i kulturnim promjenama. Feudalizam je postao dominantan društveni sustav, gdje su plemići imali kontrolu nad zemljom, dok su seljaci radili na tim imanjima u zamjenu za zaštitu. Ovo razdoblje također je bilo obilježeno širenjem kršćanstva kroz Europu, kao i usponom islama na Bliskom Istoku.
Na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu, Europa je doživjela značajne promjene. Renesansa, koja se pojavila u Italiji u 14. stoljeću, bila je kulturni i intelektualni pokret koji je naglašavao ljudsku kreativnost i racionalnost. Umjetnici poput Leonarda da Vincija i Michelangela donijeli su inovacije u slikarstvu i skulpturi, dok su filozofi poput Erasmus i Machiavelli oblikovali političku misao. Ova era također je dovela do važnih otkrića u znanosti, kao što su radovi Nikole Kopernika i Galilea Galileija, koji su izazvali tradicionalne poglede na svijet.
U 17. i 18. stoljeću, prosvjetiteljstvo je donijelo nove ideje o ljudskim pravima, slobodi i racionalnom razmišljanju. Filozofi poput John Lockea i Voltairea postavili su temelje modernih demokratskih ideja. Ova filozofska promjena dovela je do velikih političkih revolucija, uključujući Američku revoluciju (1775-1783) i Francusku revoluciju (1789-1799), koje su značajno utjecale na razvoj suvremenih država.
19. stoljeće donijelo je industrijsku revoluciju, koja je transformirala ekonomije i društva širom svijeta. S razvojem novih tehnologija, poput parnog stroja i električne energije, došlo je do masovne proizvodnje i urbanizacije. Ljudi su se selili iz ruralnih područja u gradove u potrazi za poslom, što je dovelo do promjena u društvenim strukturama i životnim uvjetima.
Tijekom 20. stoljeća svijet je doživio dva svjetska rata, koji su imali katastrofalne posljedice i oblikovali međunarodne odnose. Nakon Drugog svjetskog rata, uspostavljena je nova globalna politička struktura, s Sjedinjenim Američkim Državama i Sovjetskim Savezom kao supersilama. Hladni rat, koji je uslijedio, obilježen je ideološkim sukobima, utrkom u naoružanju i brojnim posredničkim ratovima diljem svijeta.
Na kraju, kraj 20. i početak 21. stoljeća donose nove izazove, uključujući globalizaciju, klimatske promjene i tehnološki napredak. Informacijska tehnologija i internet revolucionirali su način na koji komuniciramo i radimo, a društvene mreže promijenile su naše interakcije i društvene dinamike.
U zaključku, povijest svijeta je složena i višeslojna, a svaki dio donosi nove perspektive na ljudsko iskustvo. Istraživanje tih događaja i njihovih posljedica pomaže nam bolje razumjeti sadašnjost i oblikovati budućnost. U konačnici, svi smo mi dio te priče, a razumijevanje povijesti može nas voditi prema mudrijim odlukama i pozitivnijim promjenama u društvu.
