Rusija, najveća zemlja na svijetu, prostire se na više od 17 milijuna kvadratnih kilometara. Ova nevjerojatna površina obuhvaća različite klimatske zone, pejzaže i ekosustave, što utječe na gustoću naseljenosti. Gustoća naseljenosti može se definirati kao broj stanovnika po kvadratnom kilometru, a u slučaju Rusije, ova brojka varira dramatično ovisno o regiji.
Prema posljednjem popisu stanovništva, Rusija ima oko 146 milijuna stanovnika. U usporedbi s njenom ogromnom površinom, gustoća naseljenosti iznosi otprilike 8,4 stanovnika po kvadratnom kilometru. Ova brojka čini Rusiju jednom od najmanje gusto naseljenih zemalja na svijetu. No, kada se pogleda na razinu gustoće naseljenosti u različitim dijelovima zemlje, slika postaje znatno složenija.
Većina stanovništva Rusije koncentrirana je u zapadnom dijelu zemlje, posebno u gradovima poput Moskve i Sankt Peterburga. Moskva, kao glavni grad, ima gustoću naseljenosti koja premašuje 4.800 stanovnika po kvadratnom kilometru. Ovaj broj pokazuje kako se u urbanim sredinama, unatoč općem niskom prosjeku, gustoća naseljenosti može značajno povećati. U Sankt Peterburgu, drugi po veličini grad, gustoća je također visoka, iznoseći oko 3.800 stanovnika po kvadratnom kilometru.
Nasuprot tome, u udaljenim i ruralnim područjima, poput Sibira i Dalekog Istoka, gustoća naseljenosti može biti iznimno niska. U nekim dijelovima Sibira gustoća naseljenosti može biti manja od jednog stanovnika po kvadratnom kilometru. To se može objasniti teškim klimatskim uvjetima, nedostatkom infrastrukture i ograničenim ekonomskim prilikama, što čini ova područja manje privlačnima za naseljavanje.
Jedan od ključnih čimbenika koji utječu na gustoću naseljenosti u Rusiji je klima. Sjeverni dijelovi zemlje suočavaju se s iznimno niskim temperaturama tijekom zime, što otežava život i rad. Osim toga, tundra i tajga, koje pokrivaju velike dijelove sjeverne Rusije, nisu pogodne za poljoprivredu, što dodatno smanjuje mogućnosti za naseljavanje. U međuvremenu, južni dijelovi zemlje, poput Kavkaza i Crnomorskog područja, imaju umjereniju klimu i plodnije tlo, što privlači više stanovnika.
Osim klimatskih uvjeta, ekonomski faktori također igraju značajnu ulogu. Većina industrijske proizvodnje i poslovnih aktivnosti koncentrirana je u većim gradovima. To stvara privlačnost za migraciju stanovništva iz ruralnih područja u urbane sredine, gdje su mogućnosti zapošljavanja veće. Ova migracija dovodi do povećanja gustoće naseljenosti u gradovima, dok ruralna područja doživljavaju depopulaciju.
Osim toga, povijesni i politički faktori također su oblikovali gustoću naseljenosti. Tijekom sovjetske ere, vlasti su poticale naseljavanje udaljenih područja, ali nakon raspada Sovjetskog Saveza došlo je do opadanja broja stanovnika u tim regijama. Mnogi su se ljudi preselili u gradove u potrazi za boljim životnim uvjetima, što je dodatno povećalo gustoću naseljenosti u urbanim područjima.
Gustoća naseljenosti u Rusiji nije samo pitanje broja stanovnika, već i pitanja kvalitete života. U gradovima s visokom gustoćom naseljenosti, stanovnici se suočavaju s problemima poput zagušenja prometa, zagađenja i nedostatka stambenog prostora. S druge strane, u ruralnim područjima, iako su problemi drugačiji, mnogi ljudi se bore s nedostatkom usluga i infrastrukture.
U zaključku, gustoća naseljenosti u Rusiji prikazuje kompleksnu sliku koja odražava prirodne, ekonomske i povijesne faktore. Dok se u urbanim sredinama suočavamo s izazovima povećane gustoće, udaljena područja ostaju prazna i neiskorištena. Ova nejednakost predstavlja izazov za budući razvoj zemlje, te je potrebno pronaći rješenja koja će osigurati uravnoteženiju raspodjelu stanovništva i resursa.
