‘Alternative für Deutschland’ (AfD) je politička stranka u Njemačkoj koja je osnovana 2013. godine. Njena pojava bila je odgovor na sve veće nezadovoljstvo građana prema tradicionalnim strankama, posebno u kontekstu europske dužničke krize i imigracijske politike. U ovom članku istražit ćemo povijest stranke, njezine ideološke temelje, kontroverze koje ju prate i njen utjecaj na njemačku politiku.
Na samom početku, AfD je bila stranka koja se fokusirala na kritiku Europske unije i europskog sustava monetarne politike. Osnivači stranke smatrali su da je euro, kao zajednička valuta, pogrešan korak i da bi Njemačka trebala izaći iz eurozone. U tom razdoblju stranka je stekla podršku među onima koji su se protivili dodatnom financijskom opterećenju koje su osjećali zbog pomoći slabijim zemljama članicama EU.
Međutim, s vremenom se fokus stranke pomaknuo prema pitanjima imigracije i nacionalnog identiteta. Iako je AfD prvotno bila ekonomski orijentirana stranka, postala je poznata po svojoj antiimigrantskoj retorici, posebno tijekom izbjegličke krize 2015. godine. Stranka je tada zabilježila veliki rast podrške, privlačeći birače koji su se bojali gubitka njemačkog identiteta i kulturološkog naslijeđa.
Jedan od ključnih trenutaka u razvoju AfD-a bio je ulazak stranke u njemački Bundestag (parlament) 2017. godine. Na tim izborima stranka je osvojila 12,6% glasova, postavši treća najjača stranka u parlamentu. Ovaj uspjeh omogućio je AfD-u da se etablira kao važan igrač na njemačkoj političkoj sceni. Njihovi zastupnici u Bundestagu često su koristili platformu kako bi izrazili protivljenje imigraciji i europskoj integraciji, pozivajući se na nacionalne interese Njemačke.
Iako je AfD stekla popularnost, stranka se suočila s brojnim unutarnjim i vanjskim izazovima. Unutarnje frakcije, koje su se borile za kontrolu nad smjerom stranke, dovele su do rasprava i podjela unutar same organizacije. Na primjer, postoji krilo stranke koje se smatra umjerenijim i koje se fokusira na ekonomska pitanja, dok je drugo, ekstremnije krilo, poznato po nacionalističkim i populističkim stavovima.
Vanjski izazovi za AfD uključuju optužbe za ekstremizam i povezanost s desničarskim radikalnim skupinama. Mnogo puta su njihovi predstavnici bili optuživani za širenje mržnje i netolerancije, posebno prema migrantima i manjinskim skupinama. Ove optužbe, iako često odbačene od strane samih članova stranke, ozbiljno su naštetile ugledu AfD-a i otežale im suradnju s drugim političkim strankama.
Unatoč kontroverzama, AfD je uspjela zadržati značajnu podršku među dijelom njemačkih građana, posebno u istočnim dijelovima zemlje, gdje su osjećaji protiv imigracije i nezadovoljstvo s postojećim političkim sustavom posebno jaki. Njihova kampanja često se fokusira na teme kao što su sigurnost, nacionalni suverenitet i kritika mainstream medija, koji se često optužuju za pristranost prema strankama s lijevog spektra.
Utjecaj AfD-a na njemačku politiku ne može se zanemariti. Njihovo postojanje prisililo je druge stranke da preispitaju svoje stavove o imigraciji i nacionalnim pitanjima. Mnoge stranke, uključujući CDU i SPD, pokušale su prilagoditi svoje politike kako bi zadržale birače koji se okreću AfD-u. To je stvorilo novu dinamiku unutar njemačkog političkog spektra, gdje su tradicionalne stranke postale opreznije u svojim izjavama i politikama.
U zaključku, ‘Alternative für Deutschland’ predstavlja složenu i često kontroverznu silu u njemačkoj politici. Njihov rast i uspjeh ukazuju na promjene u političkoj klimi u Njemačkoj, gdje se tradicionalni obrasci podrške počinju raspadati. Dok AfD nastavlja privlačiti pažnju i polarizirati javnost, ključno pitanje ostaje kako će se razvijati njemačka politika u budućnosti i kakvu će ulogu AfD igrati u toj dinamici.
