U današnje vrijeme, pojam autocentrizma postaje sve prisutniji u različitim aspektima života, a posebice u kontekstu urbanog planiranja i mobilnosti. Autocentrizam se može definirati kao pristup koji stavlja automobile u središte planiranja i organizacije prostora, što ima dalekosežne posljedice na našu svakodnevicu. U gradu Zaprešiću, situacija nije drugačija, a razumijevanje autocentrizma može pomoći građanima i vlastima da bolje upravljaju prometom i urbanim prostorom.
Zaprešić, kao grad smješten blizu Zagreba, suočava se s izazovima koji proizlaze iz sve veće ovisnosti o automobilima. Mnogi stanovnici odabiru vožnju osobnim automobilima zbog udobnosti i brzine, što često dovodi do preopterećenja cesta i stvaranja gužvi. Ovaj fenomen možemo povezati s autocentrizmom, gdje su automobili postali ne samo prijevozno sredstvo, već i simbol statusa i načina života.
Jedan od ključnih problema autocentrizma u Zaprešiću jest povećanje zagađenja zraka. S obzirom na to da se u gradu nalaze mnoge prometnice koje su stalno opterećene, emisije štetnih plinova postaju sve veći problem za zdravlje stanovnika. Prema istraživanjima, zagađenje zraka može uzrokovati razne zdravstvene probleme, uključujući respiratorne bolesti i smanjenje kvalitete života. Zbog toga je ključno razmisliti o alternativnim oblicima prijevoza koji bi mogli smanjiti ovisnost o automobilima.
Jedna od mogućnosti je unapređenje javnog prijevoza. U Zaprešiću postoji sustav javnog prijevoza, ali njegovo korištenje nije na razini koja bi zadovoljila sve potrebe građana. Ulaganjem u kvalitetniji javni prijevoz, kao što su brže i češće linije autobusa, građani bi mogli biti potaknuti da ostave svoje automobile kod kuće, čime bi se smanjila gužva na cestama i zagađenje zraka. Također, razvoj biciklističkih staza i pješačkih zona može doprinijeti stvaranju održivijeg urbanog okruženja.
Osim toga, autocentrizam utječe i na prostorno planiranje u Zaprešiću. Mnoge nove stambene i poslovne zgrade projektirane su s naglaskom na osiguravanje parkirnih mjesta, dok se često zanemaruju pješačke staze i biciklističke staze. Ovakav pristup može dovesti do stvaranja gradova koji su neprikladni za život, gdje su ljudi prisiljeni koristiti automobile čak i za kratke udaljenosti. Kako bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, potrebno je preusmjeriti fokus s automobila na ljude, stvarajući prostore koji su prilagođeni pješacima i biciklistima.
Promjena percepcije o prijevozu i mobilnosti u Zaprešiću zahtijeva angažman svih dionika – građana, vlasti, urbanista i drugih stručnjaka. Važno je educirati ljude o prednostima korištenja javnog prijevoza, bicikala i hodanja, te osnažiti zajednicu da sudjeluje u procesima donošenja odluka. Sudjelovanje građana u planiranju može dovesti do rješenja koja su prilagođena njihovim potrebama i očekivanjima.
U konačnici, autocentrizam u Zaprešiću nije samo problem prometa, već i pitanje kvalitete života. Kroz promjene u urbanom planiranju i poticanje održivih oblika prijevoza, Zaprešić može postati grad koji ne samo da je funkcionalan, već i ugodan za život. Naš cilj trebao bi biti stvaranje zajednice koja nije ovisna o automobilima, već koja potiče interakciju među ljudima, čime bismo poboljšali kvalitetu našeg svakodnevnog života. Samo tako možemo osigurati da naš grad bude mjesto u kojem se svi osjećaju dobrodošli i gdje je život u skladu s prirodom.
