Rat u Paragvaju, poznat i kao Paragvajski rat ili Trigeneracijski rat, bio je sukob koji se odvijao između 1864. i 1870. godine. Ovaj rat uključivao je Paragvaj s jedne strane, te Argentinu, Brazil i Urugvaj s druge strane. Rat je bio jedan od najznačajnijih i najsmrtonosnijih sukoba u južnoameričkoj povijesti, ostavljajući dugotrajne posljedice na regiju.
Na početku sukoba, Paragvaj je bio pod vodstvom predsjednika Franciska Solana Lopa, koji je nastojao proširiti teritorij i utjecaj svoje zemlje. U to vrijeme, Paragvaj je bio izoliran i okružen susjedima koji su željeli očuvati svoju vlastitu moć i teritorijalne integritete. Sukob je započeo kada je Paragvaj odlučio intervenirati u unutarnje poslove Urugvaja, što je izazvalo reakciju Brazila i Argentine, koji su se udružili protiv Paragvaja kako bi zaštitili svoje interese.
Rat je imao katastrofalne posljedice za Paragvaj. Prema nekim procjenama, oko 60% muškog stanovništva Paragvaja poginulo je tijekom sukoba, a zemlja je pretrpjela teške materijalne i demografske gubitke. Osim toga, rat je doveo do razaranja infrastrukture, gospodarstva i društvene strukture Paragvaja, ostavljajući ga u stanju potpunog kaosa.
Jedan od ključnih trenutaka ratne povijesti Paragvaja bio je bitka kod Tuyutí, koja se odigrala 1866. godine. Ova bitka bila je jedna od najvećih i najkrvavijih u cijelom ratu, a Paragvajci su uspjeli zadržati položaje unatoč velikim gubicima. Međutim, s vremenom su saveznici postali sve jači i organiziraniji, dok je Paragvaj postajao sve slabiji.
Osim vojnog sukoba, rat je imao i značajne političke posljedice. Nakon rata, Paragvaj je bio pod vojnom okupacijom saveznika, a njegova unutarnja politika bila je pod velikim pritiskom stranih sila. Ova okupacija dovela je do promjena u vlasti i politici u Paragvaju, što je imalo dugoročne posljedice na razvoj zemlje.
Rat u Paragvaju također je bio značajan zbog svoje brutalnosti i razmjera. Naime, to je bio jedan od prvih ratova u kojem su se koristile modernije vojne taktike i tehnologije, uključujući topništvo i željeznice. Ovaj sukob također je bio jedan od prvih koji je uključivao masovne mobilizacije i regrutacije vojnika iz cijele zemlje, što je dovelo do promjena u shvaćanju rata i vojnog sukoba.
Na kraju, rat u Paragvaju završio je 1870. godine, kada su preostali paravojni vojnici kapitulirali. Ovaj rat ostavio je duboke ožiljke na društvu i kulturi Paragvaja, a posljedice su se osjećale još dugo nakon završetka sukoba. Paragvaj je bio prisiljen na obnovu, što je trajalo desetljećima, a zemlja se suočila s mnogim izazovima u pokušaju da se oporavi od razaranja koje je rat donio.
U suvremenom Paragvaju, rat se često promatra kao ključni trenutak u povijesti zemlje, a sjećanje na žrtve i gubitke tijekom sukoba još uvijek je prisutno u kolektivnoj svijesti nacije. Učenje o ovom ratu važno je za razumijevanje složene povijesti Južne Amerike i utjecaja koji su ratovi imali na razvoj njenih država.
