U današnjem svijetu, pojam ‘boomerang generacija’ sve se više koristi kako bi opisao fenomen mladih ljudi koji se nakon završetka školovanja ili započinjanja karijere vraćaju živjeti s roditeljima. Ova generacija, često nazivana i ‘povratnici’, suočava se s brojnim izazovima koji utječu na njihovu sposobnost da postanu samostalni i neovisni. U nastavku ćemo istražiti razloge iza ovog fenomena, utjecaj na obiteljsku dinamiku, kao i društvene i ekonomske posljedice.
Jedan od ključnih faktora koji pridonosi povećanom broju mladih ljudi koji se vraćaju u roditeljski dom jest ekonomska situacija. U mnogim europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, tržište rada suočava se s brojnim izazovima, poput visoke nezaposlenosti, osobito među mladima, i nedovoljnim plaćama koje ne omogućuju samostalan život. Prema statistici, prosječna plaća u Hrvatskoj često ne pokriva troškove života, što mlade ljude prisiljava da se vraćaju u obiteljske domove kako bi smanjili financijski teret.
Osim ekonomskih razloga, socijalni čimbenici također igraju značajnu ulogu. Mnogi mladi ljudi osjećaju pritisak da ostanu blizu svoje obitelji, posebno u kulturama gdje je obitelj središnji dio svakodnevnog života. Povratak kući može se vidjeti i kao način održavanja obiteljskih veza, ali i kao prilika za dobivanje podrške i savjeta od roditelja u razdobljima tranzicije i promjena. Ova bliskost može biti korisna, ali također može dovesti do sukoba i napetosti, osobito kada je riječ o pitanjima neovisnosti i privatnosti.
Psihološki aspekti također su važni u razumijevanju fenomena boomerang generacije. Mnogi mladi ljudi suočavaju se s osjećajem neuspjeha ili frustracije zbog nemogućnosti da se brzo uključe u svijet odraslih. Ovaj pritisak može uzrokovati tjeskobu i depresiju, a povratak kući može se činiti kao jedini izlaz iz te teške situacije. Iako povratak može pružiti privremeno olakšanje, dugoročno može otežati razvoj samopouzdanja i autonomije.
Obiteljski odnosi također se mogu promijeniti zbog povratka mladih ljudi. Roditelji mogu imati različita očekivanja o tome kako bi život s odraslom djecom trebao izgledati. Dok neki roditelji mogu biti sretni da imaju svoju djecu natrag kod kuće i pružaju im podršku, drugi mogu osjećati frustraciju zbog gubitka privatnosti i promjena u dinamici domaćinstva. Ovi sukobi mogu dovesti do napetosti i nesuglasica unutar obitelji, što može dodatno otežati situaciju za sve uključene.
Na društvenoj razini, boomerang generacija može imati značajne posljedice za gospodarstvo. Kada se mladi ljudi vraćaju kući, smanjuje se potrošnja, što može utjecati na lokalne zajednice i gospodarstvo u cjelini. Manja potrošnja može rezultirati smanjenjem poslovnih aktivnosti, a to može dodatno otežati situaciju na tržištu rada. S obzirom na to da se mnogi mladi ljudi bore s financijskim izazovima, postoji potreba za stvaranjem politika koje će im pomoći da postanu samostalni, uključujući poticanje zapošljavanja i obrazovanja.
U zaključku, fenomen boomerang generacije složen je i višeslojan. Mnogi mladi ljudi vraćaju se kući zbog kombinacije ekonomskih, socijalnih i psiholoških čimbenika. Iako ovaj povratak može pružiti privremenu sigurnost i podršku, on također može izazvati napetosti unutar obitelji i utjecati na samopouzdanje mladih. Kako bi se riješili ovi izazovi, društvo treba raditi na stvaranju poticajnog okruženja koje će omogućiti mladima da se osamostale i pronađu svoje mjesto u svijetu.
