Darovni ugovor za nekretninu predstavlja pravni dokument kojim jedan darovatelj bez naknade ustupa nekretninu drugom, obdarovanu osobu. Ovaj oblik ugovora ima svoje specifičnosti i pravne posljedice koje je važno razumjeti, posebno u kontekstu hrvatskog prava. U nastavku ćemo detaljno obraditi sve aspekte darovnog ugovora, uključujući njegovu pravnu narav, postupak sklapanja, te moguće posljedice za strane u ugovoru.
Prema Zakonu o obveznim odnosima Republike Hrvatske, darovni ugovor je posebna vrsta ugovora koja se sklopi kada jedna strana (darovatelj) pokloni neku imovinu drugoj strani (obdarovanoj). Ovaj ugovor može se odnositi na različite vrste imovine, no ovdje ćemo se fokusirati na nekretnine. U pravilu, darovni ugovor za nekretninu mora biti sklopljen u pisanom obliku i ovjeren od strane javnog bilježnika, a za prijenos vlasništva nužno je provesti upis u zemljišne knjige.
Kada se radi o nekretninama, darovni ugovor se mora provesti u skladu s propisima koji reguliraju promet nekretnina. Prvo, važno je napomenuti da darovatelj mora biti punoljetan i poslovno sposoban, što znači da mora imati pravnu sposobnost da sklopi ugovor. Također, nekretnina koju se daruje mora biti u vlasništvu darovatelja, a prava trećih osoba na nekretninu (npr. hipotekarno pravo) također bi trebala biti riješena prije sklapanja ugovora.
Jedna od ključnih karakteristika darovnog ugovora je njegov beznaknadni karakter. To znači da obdarovana osoba ne plaća nikakvu naknadu za nekretninu koju prima. Međutim, darovatelj može postaviti određene uvjete ili zaduženja koja obdarovana osoba mora ispuniti, što se također može definirati u ugovoru. Na primjer, darovatelj može zatražiti od obdarovane osobe da se brine o nekretnini ili da je ne proda bez njegove suglasnosti tijekom određenog razdoblja.
Postupak sklapanja darovnog ugovora započinje pregovorima između darovatelja i obdarovane osobe. Nakon što se postigne dogovor, ugovor se sastavlja u pisanom obliku. U ugovoru trebaju biti jasno navedeni podaci o strankama, opis nekretnine koja se daruje, kao i sve posebne odredbe koje strane žele uključiti. Nakon što su obje strane potpisale ugovor, potrebno je ovjeriti ga kod javnog bilježnika. Ova ovjera je važna jer daje pravnu snagu ugovoru i omogućava upis u zemljišne knjige.
Upis u zemljišne knjige je ključan korak jer samo registrirani vlasnik nekretnine ima pravnu zaštitu svojih prava. Nakon što je ugovor ovjeren, darovatelj i obdarovana osoba trebaju podnijeti zahtjev za upis promjene vlasništva u zemljišne knjige. Ovaj postupak može potrajati neko vrijeme, a za njegovu provedbu potrebna je određena dokumentacija koju će zatražiti zemljišnoknjižni ured.
Važno je napomenuti da darovni ugovor za nekretninu može imati određene porezne posljedice. U Hrvatskoj, darovanje nekretnine podliježe plaćanju poreza na promet nekretnina, koji iznosi 3% od tržišne vrijednosti nekretnine. Ovaj porez obično plaća obdarovana osoba. Postoje i određeni izuzeci i olakšice, osobito kada se radi o darovanju između članova obitelji, što može utjecati na visinu poreza koji treba platiti.
U slučaju da darovatelj želi povući darovni ugovor, to može učiniti samo pod određenim uvjetima. Zakon predviđa mogućnost opoziva darovanja ako je obdarovana osoba izvršila teške povrede prema darovatelju, kao što su nasilje ili prevara. U tom slučaju, darovatelj može zatražiti povrat nekretnine putem suda.
U zaključku, darovni ugovor za nekretninu predstavlja složen pravni instrument koji zahtijeva pažljivo razmatranje i pridržavanje zakonskih odredbi. Stoga je preporučljivo konzultirati pravnog stručnjaka prilikom sklapanja takvog ugovora kako bi se osigurala pravna sigurnost i zaštita interesa svih strana.
