Dugotrajni covid, poznat i kao post-covid sindrom, predstavlja skupinu simptoma koji traju duže od četiri tjedna nakon što se osoba oporavi od akutne faze infekcije virusom SARS-CoV-2. Ovaj problem postao je sveprisutna tema u zdravstvenim krugovima diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, gdje su mnogi preživjeli covid-19 izvijestili o različitim zdravstvenim poteškoćama koje traju mjesecima nakon što su se oporavili od same bolesti.
U Hrvatskoj, kao i u ostatku svijeta, dugotrajni covid može uključivati širok spektar simptoma, uključujući umor, kratkoću daha, bolove u mišićima i zglobovima, problema s koncentracijom, te emocionalne i psihološke poteškoće. Ova stanja često se nazivaju ‘moždani magleni’ jer obuhvaćaju poteškoće s razmišljanjem i pamćenjem, što može značajno utjecati na kvalitetu života oboljelih.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva zdravstva, procjenjuje se da između 10% i 30% ljudi koji su preboljeli covid-19 doživljava simptome dugotrajne bolesti. Ova statistika ukazuje na potrebu za boljim razumijevanjem dugotrajnih posljedica covida te osiguravanjem adekvatne medicinske i psihološke podrške onima koji pate od ovog sindroma.
U Hrvatskoj je uspostavljeno nekoliko klinika i centara za rehabilitaciju koji se specijaliziraju za liječenje dugotrajnih simptoma covida. Ovi centri nude multidisciplinarni pristup, uključujući fizioterapeute, psihologe, nutricioniste i druge stručnjake koji zajednički rade na rehabilitaciji pacijenata. Cilj je omogućiti pacijentima da se što prije vrate svojoj svakodnevici i poboljšaju kvalitetu svog života.
Osim medicinske pomoći, važno je naglasiti i psihološke aspekte dugotrajnog covida. Mnogi oboljeli suočavaju se s osjećajem izolacije i anksioznosti, što može dodatno pogoršati njihovo stanje. Stoga su grupne terapije i podrška zajednice ključni elementi oporavka. U Hrvatskoj postoje različite inicijative i grupe podrške koje nude mjesto za razmjenu iskustava i emocionalnu podršku.
Financijski teret dugotrajnog covida također je značajan. Osobe koje su pretrpjele ozbiljne posljedice bolesti često se suočavaju s gubicima u prihodima zbog nemogućnosti rada, što dodatno otežava njihovu situaciju. Hrvatska vlada je pokrenula nekoliko mjera pomoći za podršku oboljelima, ali su mnogi još uvijek u potrazi za dodatnim resursima i podrškom kako bi se nosili s financijskim posljedicama bolesti.
Jedan od ključnih izazova s kojima se suočava zdravstveni sustav u Hrvatskoj je i nedostatak informacija o dugotrajnom covidu. Mnogi ljudi nisu svjesni simptoma koji se mogu pojaviti nakon oporavka od akutne infekcije, a često se javlja i stigmatizacija oboljelih. Edukacija javnosti o ovom sindromu, kao i promicanje svijesti o važnosti pravovremenog liječenja, od esencijalne je važnosti za prevenciju i pomoć oboljelima.
U budućnosti, važno je da se nastavi istraživanje dugotrajnog covida kako bi se bolje razumjeli mehanizmi bolesti i razvili učinkoviti tretmani. Hrvatska bi trebala nastaviti ulagati u zdravstvene resurse i obrazovanje kako bi se osigurala adekvatna skrb za sve koji su pogođeni ovom bolesti. Samo kroz zajednički rad i suradnju možemo se nositi s izazovima koje donosi dugotrajni covid i osigurati bolju budućnost za oboljele.
