Elitizam broj je pojam koji se u posljednje vrijeme sve više koristi u različitim kontekstima, od ekonomije do društvenih znanosti. Sam pojam ‘elitizam’ obično se odnosi na stavove, uvjerenja ili prakse koje favoriziraju određene skupine ljudi na temelju njihovih privilegija, obrazovanja, bogatstva ili društvenog statusa. Kada se uz to doda riječ ‘broj’, postavlja se pitanje: kako se elitizam manifestira kroz brojke i statistike? U ovom članku istražit ćemo ovaj koncept kroz različite aspekte društva.
Elitizam broj može se promatrati kroz prizmu socijalne nejednakosti. U mnogim društvima, statistike pokazuju da mala skupina ljudi posjeduje značajan dio bogatstva. Prema podacima raznih izvora, poput Oxfamovih izvještaja, najbogatijih 1% populacije posjeduje više od 40% globalnog bogatstva. Ove brojke ukazuju na alarmantnu razinu nejednakosti koja može dovesti do povećanja socijalnih tenzija i problema. Kako se ta nejednakost manifestira u svakodnevnom životu? Ljudi koji pripadaju bogatijim slojevima često imaju pristup boljim obrazovnim institucijama, kvalitetnijoj zdravstvenoj skrbi i mrežama koje im omogućuju dodatne prilike.
U obrazovanju, elitizam broj također dolazi do izražaja. Na primjer, rang-liste sveučilišta često favoriziraju institucije koje su već poznate po svojoj izvrsnosti. Ove rang-liste mogu utjecati na odluke studenata i roditelja prilikom odabira obrazovnih institucija. Statistike o postotku uspješnih studenata, učenika koji nastavljaju školovanje ili onih koji ostvaruju visoke ocjene dodatno doprinose percepciji elitizma u obrazovnom sustavu. Također, prijemni ispiti i natjecateljski procesi često favoriziraju učenike iz sredina s većim financijskim resursima, što dodatno produbljuje socijalnu stratifikaciju.
U kontekstu zdravlja, elitizam broj može se vidjeti u pristupu zdravstvenim uslugama. Statistike pokazuju da su osobe iz nižih socioekonomskih skupina često izložene lošijem zdravlju, dok bogatiji pojedinci imaju pristup boljim zdravstvenim uslugama i bržem liječenju. Također, epidemije i pandemije, poput COVID-19, dodatno su razotkrile postojeće nejednakosti, gdje su marginalizirane skupine bile najviše pogođene, dok su privilegirani pojedinci imali bolju zaštitu i resurse za suočavanje s krizom.
Osim u ekonomskom i obrazovnom smislu, elitizam broj se može promatrati i u kulturnom kontekstu. U mnogim slučajevima, kulturne institucije, poput muzeja i kazališta, često su dostupne samo onima koji si ih mogu priuštiti. Statistike o posjećenosti ovih institucija često pokazuju da su posjetitelji većinom iz viših društvenih slojeva. Ova nejednakost u pristupu kulturi može dovesti do gubitka raznolikosti u umjetničkom izražavanju i kulturnim praksama, jer se glasovi nižih društvenih slojeva često ne čuju ili su marginalizirani.
U zaključku, elitizam broj je kompleksan fenomen koji se može promatrati iz različitih perspektiva. Statistike i brojke često otkrivaju dublje socijalne nejednakosti koje oblikuju naše društvo. Dok se suočavamo s izazovima poput ekonomske krize, pandemije i klimatskih promjena, važno je prepoznati i adresirati ove nejednakosti kako bismo stvorili pravednije društvo. Pitanje elitizma broja postaje sve relevantnije u kontekstu borbe za jednakost i pravdu, a razmatranje ovih pitanja može biti ključ za izgradnju boljeg sutra.
