Fiskalna odgovornost u javnoj nabavi postaje sve važniji koncept u suvremenom upravljanju financijama. Ovaj pojam odnosi se na obavezu javnih institucija da racionalno i transparentno upravljaju proračunskim sredstvima, osiguravajući pritom da svaki potrošeni euro donosi maksimalnu vrijednost za zajednicu. Fiskalna odgovornost podrazumijeva cjelokupni pristup upravljanju javnim financijama, koji uključuje planiranje, izvršenje i reviziju proračuna, a sve to s ciljem sprečavanja zloupotreba i korupcije.
U Hrvatskoj, javna nabava predstavlja značajan segment javnog sektora, gdje se troše milijuni eura godišnje. Povezivanje fiskalne odgovornosti s javnom nabavom postaje ključno za osiguranje da se javni novac troši pametno i da se izbjegne nepotrebno rasipanje. Održavanje visoke razine fiskalne odgovornosti u ovom procesu može značajno doprinijeti razvoju gospodarstva i poboljšanju kvalitete usluga koje građani primaju.
Fiskalna odgovornost zahtijeva od svih sudionika u procesu javne nabave da budu odgovorni u donošenju odluka. To uključuje sve, od planera proračuna do onih koji provode nabavu. Uloga javnih nabavnih tijela je ključna, jer ona osiguravaju da procesi budu transparentni i da se poštuju zakonski okviri. Na primjer, svaki natječaj treba biti jasno definiran, a kriteriji za odabir ponuditelja trebaju biti objektivni i mjerljivi, čime se smanjuje mogućnost korupcije ili favoritizma.
Jedan od načina na koji se fiskalna odgovornost može osigurati u javnoj nabavi je kroz korištenje digitalnih alata i platformi. Digitalizacija procesa javne nabave omogućava bolju transparentnost i praćenje troškova, što olakšava identifikaciju potencijalnih nepravilnosti. Korištenje e-nabave također smanjuje administrativne troškove i povećava učinkovitost, što može rezultirati značajnim uštedama za proračun.
Pored digitalizacije, važno je i educirati sve sudionike u procesu javne nabave o važnosti fiskalne odgovornosti. Obuka i edukacija zaposlenika u javnom sektoru o pravilnom upravljanju financijama, pravilima javne nabave i etičkim standardima mogu značajno doprinijeti stvaranju kulture odgovornosti. Kada su zaposlenici svjesni svoje uloge i odgovornosti u procesu, veća je vjerojatnost da će postupati u skladu s načelima fiskalne odgovornosti.
Osim toga, važno je da postoji sustav revizije i nadzora koji će pratiti procese javne nabave. Neovisne revizije mogu otkriti nepravilnosti i preporučiti poboljšanja, što dodatno potiče javne institucije da se ponašaju odgovorno. Ovaj proces ne smije biti samo formalnost, već bi trebao biti integralni dio upravljanja javnim financijama.
U kontekstu EU, fiskalna odgovornost u javnoj nabavi također je tema od velike važnosti. Europske smjernice i regulative postavljaju visoke standarde za upravljanje javnim financijama, a države članice su obvezne usvojiti pravila koja osiguravaju transparentnost i odgovornost. Hrvatska, kao članica EU, ima priliku učiti iz iskustava drugih zemalja i implementirati najbolje prakse u vlastiti sustav javne nabave.
Zaključno, fiskalna odgovornost u javnoj nabavi nije samo pravna obaveza, već i moralna odgovornost svih koji sudjeluju u tom procesu. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da javni novac bude trošen na najefikasniji način, u korist svih građana. Ulaganjem u transparentnost, edukaciju i digitalizaciju, Hrvatska može stvoriti sustav javne nabave koji će biti uzor drugima i koji će pridonijeti održivom razvoju društva.
