Opća uredba o zaštiti podataka, poznata kao GDPR (General Data Protection Regulation), predstavlja važan pravni okvir uspostavljen od strane Europske unije koji ima za cilj zaštitu osobnih podataka građana i stanovnika EU. Ova uredba, koja je stupila na snagu 25. svibnja 2018. godine, donijela je brojne promjene i zahtjeve za sve organizacije koje obrađuju osobne podatke unutar EU, kao i za one izvan EU koje nude robu ili usluge građanima EU.
GDPR se temelji na nekoliko ključnih načela koja su usmjerena na osnaživanje prava pojedinaca glede njihovih osobnih podataka. Prvo i najvažnije načelo je načelo zakonitosti, poštenja i transparentnosti, što znači da osobni podaci moraju biti prikupljeni na zakonit način, uz jasno objašnjenje svrhe njihove obrade. Drugo načelo je ograničenje svrhe, što podrazumijeva da se osobni podaci prikupljaju samo u određene, legitimne svrhe i ne smiju se dalje obrađivati na način koji nije u skladu s tim svrha. Treće načelo je minimizacija podataka, gdje organizacije trebaju prikupljati samo one podatke koji su nužni za ostvarenje svrhe obrade.
Osim navedenih načela, GDPR također naglašava važnost točnosti podataka, što znači da organizacije moraju poduzeti razumnu mjeru kako bi osigurale da su osobni podaci točni i ažurirani. Također, postoji i načelo ograničenja pohrane, koje nalaže da se osobni podaci ne smiju čuvati dulje nego što je to potrebno za ostvarenje svrhe obrade. U kontekstu sigurnosti podataka, GDPR postavlja visoke standarde, zahtijevajući od organizacija da primjenjuju odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurale zaštitu osobnih podataka.
Jedna od najznačajnijih promjena koju je GDPR donio jest jačanje prava pojedinaca. Građani EU sada imaju pravo na pristup svojim osobnim podacima, pravo na ispravak netočnih podataka, pravo na brisanje podataka (poznato kao ‘pravo na zaborav’), pravo na ograničenje obrade, pravo na prijenos podataka te pravo na prigovor na obradu podataka. Ova prava omogućuju pojedincima veću kontrolu nad svojim osobnim informacijama i načinom na koji se ti podaci koriste.
GDPR također uvodi obvezu za organizacije da imenuju službenika za zaštitu podataka (DPO) u određenim situacijama, kao što su kada se obrađuju osjetljivi podaci ili kada se obrada podataka provodi na velikoj skali. Službenik za zaštitu podataka igra ključnu ulogu u osiguravanju usklađenosti s GDPR-om i može pomoći organizacijama u razvoju internih politika i procedura vezanih uz zaštitu podataka.
U slučaju kršenja pravila GDPR-a, organizacije se suočavaju s visokim novčanim kaznama, koje mogu iznositi do 20 milijuna eura ili do 4% ukupnog godišnjeg prihoda organizacije, ovisno o tome što je veće. Ove kazne služe kao snažan poticaj za organizacije da ozbiljno pristupe zaštiti osobnih podataka i osiguraju usklađenost s GDPR-om.
GDPR ne utječe samo na velike korporacije već i na mala i srednja poduzeća, kao i na neprofitne organizacije. Sve organizacije koje obrađuju osobne podatke građana EU moraju biti svjesne svojih obveza prema GDPR-u i osigurati da poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu podataka. U današnjem digitalnom svijetu, gdje se osobni podaci često koriste u poslovne svrhe, GDPR predstavlja ključnu komponentu u očuvanju privatnosti i sigurnosti građana.
U zaključku, GDPR predstavlja značajan korak prema boljoj zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji. Njegova implementacija pruža pojedincima veću kontrolu nad njihovim podacima i postavlja visoke standarde za organizacije koje obrađuju te podatke. S obzirom na brzinu tehnoloških promjena i rastući broj cyber prijetnji, usklađenost s GDPR-om postaje sve važnija za očuvanje povjerenja potrošača i zaštitu privatnosti u digitalnom dobu.