Anthony Giddens, britanski sociolog i jedan od najutjecajnijih mislilaca današnjice, razvio je koncept identiteta koji je od ključne važnosti za razumijevanje suvremenih društvenih promjena. U njegovom radu, identitet se ne promatra kao fiksna i nepromjenjiva kategorija, već kao dinamičan proces koji se neprestano oblikuje kroz interakciju pojedinca s društvom. Giddens ističe da je identitet usko povezan s pojmom ‘refleksivnosti’, što znači da pojedinci stalno preispituju i oblikuju svoje identitete u skladu s promjenama u društvenom kontekstu.
U suvremenom svijetu, gdje se društvene norme, vrijednosti i očekivanja često mijenjaju, identitet postaje složeniji. Giddens naglašava da je identitet rezultat interakcije između osobnih iskustava i šireg društvenog okruženja. Kako se društvo razvija, tako se i načini na koje ljudi doživljavaju sebe i svoje mjesto u svijetu također mijenjaju. Ova dinamika identiteta posebno je vidljiva u globaliziranom svijetu, gdje su ljudi izloženi različitim kulturama i vrijednostima, što dodatno komplicira proces oblikovanja identiteta.
Giddens također uvodi pojam ‘moderniteta’, koji se odnosi na specifične uvjete koji oblikuju identitete u modernim društvima. U modernim uvjetima, pojedinci imaju veći stupanj slobode u oblikovanju svojih identiteta nego u tradicionalnim društvima, gdje su identiteti često određeni obiteljskim, vjerskim ili društvenim normama. Ova sloboda, međutim, dolazi s izazovima, jer pojedinci moraju donijeti odluke o tome tko žele biti, što može izazvati osjećaj nesigurnosti i zbunjenosti.
Jedan od ključnih aspekata Giddensove teorije identiteta je koncept ‘identiteta kao projekta’. Ovaj koncept implicira da pojedinci aktivno rade na oblikovanju svojih identiteta kroz različite izbore i akcije. Giddens ističe da je identitet oblikovan kroz iskustva koja ljudi prolaze, njihove ciljeve, vrijednosti i uvjerenja. U tom smislu, identitet nije nešto što se jednostavno ‘ima’, već nešto što se ‘radi’ i ‘stvara’.
U kontekstu suvremenih tehnologija, Giddens također prepoznaje utjecaj digitalne ere na identitet. Društvene mreže i online platforme omogućuju ljudima da kreiraju različite aspekte svojih identiteta, što može dovesti do fragmentacije identiteta. Pojedinci mogu prikazivati različite verzije sebe na različitim platformama, što može otežati stvaranje koherentnog identiteta. Ova fragmentacija može izazvati osjećaj gubitka autentičnosti, jer se pojedinci bore s time kako da se predstave u različitim kontekstima.
Giddensova teorija identiteta također se bavi pitanjem kako se identitet oblikuje kroz odnose s drugim ljudima. On naglašava važnost društvenih interakcija u procesu oblikovanja identiteta. Kroz interakciju s drugima, ljudi dobivaju povratne informacije o sebi, što im pomaže da bolje razumiju tko su i kakav identitet žele imati. Ovi međuljudski odnosi mogu biti izvor podrške, ali i izazova, jer se identitet može oblikovati kroz sukobe i nesuglasice.
Na kraju, Giddensova analiza identiteta ističe važnost konteksta. Identitet nije samo individualna stvar; on je duboko povezan s društvenim, kulturnim i povijesnim okolnostima. Pojedinci ne postoje u vakuumu, već su oblikovani okolnostima u kojima žive. Razumijevanje identiteta zahtijeva analizu šireg društvenog konteksta i načina na koji on utječe na osobne izbore i iskustva.
U zaključku, identitet prema Anthonyju Giddensu predstavlja kompleksan i dinamičan proces, oblikovan kroz interakciju s društvom, refleksivno preispitivanje i osobne izbore. U svijetu koji se neprestano mijenja, Giddensova teorija identiteta nudi vrijedne uvide u to kako pojedinci mogu navigirati kroz izazove suvremenog života, oblikovati svoje identitete i pronaći svoje mjesto u svijetu.