Indeks percepcije korupcije (CPI) koji objavljuje organizacija Transparency International postao je jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih alata za mjerenje razine korupcije u različitim zemljama širom svijeta. Ovaj indeks, koji se objavljuje svake godine, ocjenjuje zemlje na temelju percepcije korupcije u javnom sektoru, koristeći različite izvore podataka, uključujući izvještaje međunarodnih organizacija, analize stručnjaka i ankete među poslovnim ljudima.
Glavna svrha ovog indeksa je pružiti jasan i lako razumljiv pregled stanja korupcije u svijetu, kako bi se podigla svijest o ovom problemu i potaknule vlade i građani na akciju. Indeks se kreće od 0 do 100, gdje 0 označava visoku razinu korupcije, a 100 označava vrlo nisku razinu korupcije. Na taj način, zemlje se mogu uspoređivati i analizirati u kontekstu globalne borbe protiv korupcije.
Jedna od ključnih značajki CPI-a je to što se oslanja na percepciju, a ne na stvarne mjere korupcije. To znači da čak i ako neka zemlja ima zakone protiv korupcije, ako se percepcija među građanima i poslovnim ljudima ne poklapa s tim zakonima, zemlja može dobiti nisku ocjenu. Ova komponenta je važna jer ukazuje na to kako ljudi doživljavaju korupciju i koliko im vjeruju institucije. U nekim slučajevima, visoka razina korupcije može rezultirati neefikasnim vladinim institucijama, što dodatno pogoršava situaciju i smanjuje povjerenje građana.
Prema najnovijem izvješću Transparency International, koje je objavljeno 2022. godine, prosječna ocjena za zemlje diljem svijeta iznosila je 43 od 100. Ovo ukazuje na to da se korupcija smatra ozbiljnim problemom u mnogim zemljama. Iako su neke zemlje, poput Danske i Novog Zelanda, postigle visoke ocjene (oko 88), mnoge zemlje, posebno u Africi i Istočnoj Europi, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Na primjer, Somalija i Sjedinjene Američke Države su na suprotnim krajevima spektra, pri čemu je Somalija dobila samo 12 bodova, dok su SAD postigle 69.
Jedan od glavnih razloga zašto je važno pratiti indeks korupcije je taj što korupcija ima široke negativne posljedice na društvo. Ona može spriječiti ekonomski razvoj, povećati nejednakost, smanjiti kvalitetu javnih usluga i potkopati demokratske institucije. U zemljama s visokom razinom korupcije, investicije su često manje, a gospodarstvo stagnira, što dovodi do povećanja nezaposlenosti i siromaštva.
U kontekstu Europske unije, borba protiv korupcije postala je jedan od prioriteta, s obzirom na to da korupcija ne poznaje granice i može utjecati na cijeli europski projekt. EU je pokrenula različite inicijative kako bi se osnažile nacionalne vlasti u borbi protiv korupcije, uključujući financijsku podršku i razmjenu najboljih praksi među državama članicama.
Osim toga, važno je napomenuti da se borba protiv korupcije ne odvija samo na razini vlada, već i na razini pojedinaca i organizacija. Građani igraju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije, prijavljivanjem korupcijskih aktivnosti i sudjelovanjem u civilnom društvu. Organizacije kao što su Transparency International pružaju platformu za građane da se angažiraju i zahtijevaju odgovornost od svojih vlasti.
U konačnici, indeks korupcije Transparency International nije samo statistički alat, već i poziv na akciju. Pomaže nam razumjeti gdje se nalazimo u borbi protiv korupcije i što još treba učiniti kako bismo izgradili pravednije i transparentnije društvo. Budućnost borbe protiv korupcije leži u zajedničkom djelovanju, kako vlada, tako i građana, te u stvaranju sustava koji će poticati transparentnost i odgovornost na svim razinama.
