Infarkt miokarda bez ST elevacije (NSTEMI) je oblik srčanog infarkta koji se javlja kada se smanji dotok krvi srčanom mišiću, ali ne uzrokuje tipične promjene na elektrokardiogramu (EKG) koje se vide kod infarkta s ST elevacijom (STEMI). Ova vrsta infarkta obično se smatra manje ozbiljnom od STEMI, no to ne znači da je manje opasna. U mnogim slučajevima, NSTEMI može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Uzrok NSTEMI-a često je povezan s aterosklerozom, stanjem u kojem se masne naslage, poznate kao plak, nakupljaju u arterijama koje opskrbljuju srce krvlju. Kada se plak raspadne, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji blokira protok krvi. Ova blokada može uzrokovati oštećenje srčanog mišića, što rezultira infarktom. Osobe s faktorima rizika, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pušenja, prekomjerne tjelesne težine i obiteljske povijesti srčanih bolesti, imaju veći rizik od razvoja NSTEMI-a.
Simptomi infarkta miokarda bez ST elevacije mogu biti slični onima koji se javljaju kod STEMI-a, ali ponekad su manje izraženi. Najčešći simptomi uključuju nelagodu ili bol u prsima, što može biti opisano kao pritisak, stezanje ili pečenje. Osobe također mogu osjetiti bol u drugim dijelovima tijela, poput ruku, vrata, leđa, čeljusti ili trbuha. Osim toga, mogu se javiti i simptomi poput kratkog daha, znojenja, mučnine ili vrtoglavice. Zbog varijabilnosti simptoma, često se događa da ljudi ne prepoznaju ozbiljnost svog stanja i ne potraže pravovremenu pomoć.
Postavljanje dijagnoze NSTEMI-a obično započinje fizičkim pregledom i uzimanjem anamneze pacijenta. EKG se koristi za procjenu srčane aktivnosti, ali rezultati mogu biti normalni ili ne pokazuju karakteristične promjene. Da bi se potvrdila dijagnoza, liječnici često naručuju analize krvi koje mjere razine određenih proteina, poput troponina, koji se oslobađaju u krvotok kada dođe do oštećenja srčanog mišića. Povećane razine troponina ukazuju na infarkt miokarda.
Jednom kada se postavi dijagnoza, liječenje NSTEMI-a može uključivati različite pristupe. Osnovni cilj liječenja je obnavljanje protoka krvi prema srčanom mišiću. To se može postići primjenom lijekova koji razrjeđuju krv, poput aspirina i antikoagulansa, koji sprječavaju daljnje stvaranje ugrušaka. U nekim slučajevima, liječnici mogu preporučiti primjenu lijekova koji poboljšavaju protok krvi, kao što su nitroglicerin ili beta-blokatori.
U težim slučajevima, kada lijekovi nisu dovoljni, može biti potrebna invazivna procedura poput angioplastike. Ovaj postupak uključuje umetanje balona u suženu arteriju kako bi se otvorila i omogućila protok krvi. Ponekad se stavljaju i stentovi, mali metalni okviri koji pomažu održavanju arterije otvorenom. U nekim slučajevima, operacija srca može biti potrebna kako bi se ispravili ozbiljniji problemi s koronarnim arterijama.
Rehabilitacija nakon infarkta također je ključna. Program rehabilitacije srca može pomoći pacijentima da se oporave, poboljšaju svoju fizičku kondiciju i smanje rizik od budućih srčanih problema. To uključuje vođene vježbe, savjete o prehrani, prestanak pušenja i upravljanje stresom. Osim toga, važno je redovito pratiti zdravstveno stanje i pridržavati se propisane terapije.
Na kraju, važno je napomenuti da je prevencija ključna u smanjenju rizika od infarkta miokarda. Zdrav način života, koji uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu stresa i redovite liječničke preglede, može značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti. Uzimanje lijekova koji su propisani za kontrolu faktora rizika, poput visokog krvnog tlaka i dijabetesa, također je od vitalnog značaja. Svaka osoba koja sumnja na simptome srčanog infarkta trebala bi odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se osiguralo pravovremeno liječenje i spriječile teže posljedice.
