Kameno doba je razdoblje u ljudskoj povijesti koje obuhvaća vrijeme od najranijih ljudskih bića do razvoja metalurškog doba. Ovo razdoblje, koje se dijeli na tri glavne faze: paleolitik, mezolitik i neolitik, trajalo je milijunima godina i oblikovalo je temelje ljudske civilizacije. Ljudi su u tom razdoblju koristili kamen kao primarni materijal za izradu alata, što je odraz njihove prilagodljivosti i inovativnosti u preživljavanju u različitim okolišnim uvjetima.
Paleolitik, koji se često naziva starim kamenim dobom, traje od pojave prvih ljudskih bića, oko 2,5 milijuna godina prije Krista, do otkrića poljoprivrede, otprilike 10.000 godina prije Krista. U ovoj fazi, ljudi su bili nomadi, što znači da su se kretali u potrazi za hranom, lovom i sakupljanjem. Koristili su osnovne alate od kamena, kostiju i drveta, a njihova prehrana se sastojala od mesa, ribe, plodova i korijenja. Paleolitik se također odlikuje razvojem umjetničkog izražavanja, kao što su špiljske slike, skulpture i drugi oblici umjetnosti koji su svjedočili o ljudskoj kreativnosti i duhovnosti.
Mezolitik, ili srednje kameno doba, označava prijelaz između paleolitika i neolitika. Ovo razdoblje traje otprilike od 10.000 do 8.000 godina prije Krista. U ovom razdoblju, ljudi su počeli razvijati složenije alate i tehnike, a njihove zajednice su postajale sve više stabilne. U ovom razdoblju, ljudi su počeli koristiti luk i strijelu, što je značajno poboljšalo njihov način lova. Također, s promjenama u klimatskim uvjetima, pojavili su se novi biljni i životinjski resursi, što je omogućilo ljudima da istražuju nove teritorije i prilagode se novim uvjetima.
Neolitik, ili novo kameno doba, počinje oko 8.000 godina prije Krista i traje do otprilike 3.000 godina prije Krista. Ovo razdoblje donosi revoluciju u ljudskom načinu života jer se ljudi počinju baviti poljoprivredom. Ova promjena omogućila je ljudima da se nasele i formiraju prve trajne naseljenike. Ljudi su počeli uzgajati žitarice, voće i povrće te domestikovati životinje, što je dovelo do stvaranja složenijih društava i ekonomija. U neolitiku se također razvijaju nove tehnologije, kao što su keramika, tkanje i izgradnja trajnih kuća. Ova razdoblja također su bila obilježena razvojem društvenih struktura, religijskih vjerovanja i umjetničkog izražavanja.
Kamenje koje su ljudi koristili tijekom kamenog doba nije bilo samo materijal za alate, već je imalo i simboličku vrijednost. U nekim kulturama, određeni oblici kamenja i predmeti od kamena imali su duhovno značenje. Ove kulturne prakse varirale su od plemena do plemena, ovisno o njihovim uvjerenjima i običajima. U ovoj eri, ljudska bića su također razvila složenije oblike komunikacije, što je omogućilo prijenos znanja i vještina s generacije na generaciju.
U arheološkom smislu, kameno doba ostavilo je dubok trag u povijesti. Arheolozi istražuju ostatke iz tog razdoblja kroz iskopavanja, analize alata, umjetničkih djela i ostataka hrane. Ova istraživanja pomažu nam razumjeti kako su ljudi živjeli, kako su se prilagođavali svom okolišu i kako su razvijali svoje kulture. Kameno doba predstavlja ključni korak u razvoju ljudske civilizacije i temelj je na kojem su izgrađene kasnije civilizacije.
U zaključku, kameno doba je razdoblje koje je oblikovalo temelje ljudske povijesti. Od jednostavnih alata do složenih društava, ovo razdoblje svjedoči o ljudskoj sposobnosti prilagodbe i inovacije. Bez obzira na to kako se razvijala ljudska civilizacija, utjecaj kamenog doba ostaje vidljiv i danas.
