Knjiga “Kapital” (njemački: “Das Kapital”) koju je napisao Karl Marx je jedno od najutjecajnijih djela u povijesti ekonomije i filozofije. Objavljena prvi put 1867. godine, ova monumentalna studija analizira kapitalistički sustav, njegovu strukturu i način na koji on utječe na društvo. Marx se u svom djelu bavi pitanjima proizvodnje, razmjene, rada i akumulacije kapitala, te istražuje kako ti procesi oblikuju ljudske odnose i društvene klase.
U osnovi, Marxova teorija se temelji na analizi rada kao središnjeg elementa kapitalizma. On ističe kako je rad ključan za stvaranje vrijednosti, a time i za akumulaciju bogatstva. Marx raspravlja o konceptu “viška vrijednosti”, koji se odnosi na razliku između onoga što radnici proizvode i onoga što im se plaća. Ova razlika, prema Marxovoj teoriji, stvara profit za kapitaliste, dok radnici ostaju u ekonomskoj eksploataciji.
Marx također analizira različite oblike kapitala, uključujući industrijski i trgovinski kapital, te ukazuje na načine na koje kapitalizam potiče nejednakost. U njegovom djelu se jasno vidi kako se akumulacija kapitala odvija na račun radničke klase, koja je prisiljena raditi za minimalnu naknadu dok bogati postaju još bogatiji. Ova dinamika stvara socijalne napetosti i sukobe između klasa, što je jedan od ključnih razloga za razvoj radničkog pokreta tijekom 19. i 20. stoljeća.
Marxova analiza kapitalizma nije samo ekonomska, već i sociološka i politička. On postavlja pitanje kako kapitalizam utječe na ljudsku prirodu i društvene odnose. Marx smatra da kapitalizam vodi do otuđenja radnika, jer oni ne kontroliraju proces proizvodnje i ne vide plodove svog rada. Otuđenje se manifestira u obliku frustracije, nezadovoljstva i gubitka identiteta, što može dovesti do šireg društvenog nemira.
Jedan od ključnih pojmova u Marxovoj analizi je i “klasa”. On dijeli društvo na dvije glavne klase: buržoaziju, koja posjeduje sredstva za proizvodnju, i proletarijat, koji prodaje svoj rad. Marx predviđa da će se s vremenom doći do sukoba između ovih klasa, što će rezultirati revolucijom i promjenom društvenog poretka. Ova ideja bila je temelj mnogih socijalističkih i komunističkih pokreta koji su se pojavili nakon Marxove smrti.
Osim ekonomske analize, “Kapital” također sadrži kritiku političke ekonomije svog vremena. Marx se protivi klasičnoj ekonomskoj teoriji koja je dominirala u njegovom razdoblju, posebno teorijama Adama Smitha i Davida Ricarda. On smatra da njihovi pristupi ne uzimaju u obzir društvene i povijesne aspekte proizvodnje, te ne prepoznaju ulogu koju eksploatacija igra u ekonomskom sustavu.
U današnje vrijeme, Marxova djela i dalje izazivaju rasprave i analize. Mnogi ekonomisti, sociolozi i filozofi se bave njegovim idejama, pokušavajući ih prilagoditi suvremenim društvenim i ekonomskim uvjetima. Kritičari tvrde da su Marxove teorije zastarjele i da su neprimjenjive u kontekstu globalizacije i digitalizacije, dok njegovi pristaše ističu da su njegovi uvidi o nejednakosti i eksploataciji i dalje relevantni.
Marxov “Kapital” nije samo knjiga o ekonomiji, već i poziv na akciju. Njegova analiza kapitalizma potiče čitatelje da preispitaju vlastiti položaj unutar ekonomskog sustava i izaziva ih da razmisle o mogućim alternativama. U tom smislu, “Kapital” ostaje ključni tekst za razumijevanje ne samo ekonomskih, već i društvenih i političkih pitanja koja nas okružuju.
U konačnici, “Kapital” Karla Marxa je izuzetno kompleksno i duboko djelo koje nastavlja oblikovati naše razumijevanje ekonomije, društva i politike. Bez obzira na to slažemo li se ili ne s njegovim zaključcima, važno je razumjeti njegov utjecaj i značaj u povijesti mišljenja.
