Katolički kalendar gregorijanski, poznat i kao Gregorijanski kalendar, je sustav mjerenja vremena koji se koristi diljem svijeta, a posebno unutar katoličke Crkve. Ovaj kalendar je uveden 1582. godine od strane pape Grgura XIII. kao reforma Julianovog kalendara, koji je bio na snazi prije njega. Razlog za reformu bio je nakupljanje grešaka u Julianovom sustavu, koji je u prosjeku imao 365,25 dana u godini, što je uzrokovalo pomak u godišnjim dobima i religijskim blagdanima.
Gregorijanski kalendar ispravlja ovu grešku tako da uvodi sustav prijestupnih godina. U ovom kalendaru, svaka godina koja je djeljiva s 4 je prijestupna, osim godina koje su djeljive s 100, osim ako su djeljive s 400. Ova pravila osiguravaju da prosječna dužina godine u Gregorijanskom kalendaru iznosi 365,2425 dana, što je vrlo blizu stvarne solarne godine, koja traje otprilike 365,2422 dana.
Uvođenjem Gregorijanskog kalendara, 15. listopada 1582. godine, izbačeno je 10 dana iz kalendara kako bi se uskladili datumi s astronomskim događajima. Ova promjena nije odmah prihvaćena u svim zemljama, a mnoge zemlje su zadržale Julianov kalendar još nekoliko stoljeća. Primjerice, Velika Britanija i njezine kolonije prešle su na Gregorijanski kalendar tek 1752. godine.
Jedna od ključnih značajki katoličkog kalendara je njegovo usklađivanje s liturgijskim godinama. Katolička Crkva organizira svoj liturgijski život prema godišnjim razdobljima, koja uključuju advent, Božić, korizmu, Uskrs i vrijeme nakon Uskrsa. Svako od ovih razdoblja ima svoja specifična obilježja i svetkovine. Na primjer, advent je vrijeme pripreme za Božić, dok je korizma razdoblje pokore i pripreme za Uskrs.
Unutar katoličkog kalendara, postoje i različiti blagdani koji se slave tijekom godine. Neki od najvažnijih blagdana uključuju Božić, koji slavi rođenje Isusa Krista, i Uskrs, koji označava njegovo uskrsnuće. Ovi blagdani imaju svoje specifične datume, ali se njihovo slavlje može prilagoditi prema liturgijskim pravilima. Na primjer, Uskrs se slavi u prvu nedjelju nakon prvog punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, što ga čini pomičnim blagdanom.
U svijetu postoji mnogo različitih kalendara koji se koriste za različite svrhe, uključujući lunarne kalendare, kao što je islamski kalendar, te druge solarne kalendare. Međutim, Gregorijanski kalendar je najšire prihvaćen sustav mjerenja vremena u svijetu danas, a koristi ga većina zemalja za civilne svrhe, dok ga katolička Crkva koristi za svoje liturgijske potrebe.
Važno je napomenuti da se Gregorijanski kalendar ne koristi samo unutar katoličke Crkve. On je postao međunarodni standard za civilno vrijeme i koristi se u gotovo svim zemljama svijeta, neovisno o religiji. Ovaj kalendar omogućuje jednostavno planiranje događaja, poslovnih aktivnosti i osobnih obaveza, a njegova široka primjena u globalnom društvu čini ga ključnim dijelom suvremenog života.
Na kraju, katolički kalendar gregorijanski predstavlja složen sustav koji ne samo da prati protok vremena, već i pomaže vjernicima da se povežu s njihovom vjerom kroz liturgijska razdoblja i blagdane. Njegova uloga u životu katoličke zajednice je neprocjenjiva, jer pruža strukturu i ritam koji omogućuju vjernicima da slave i prakticiraju svoju vjeru tijekom cijele godine.
