Mirovinski sustav predstavlja kompleksan skup pravila, zakona i mehanizama koji imaju za cilj osigurati financijsku stabilnost i sigurnost građana nakon završetka njihovog radnog vijeka. Osnovna svrha mirovinskog sustava je omogućiti ljudima da uživaju u dostojanstvenoj mirovini koja će im omogućiti da pokriju svoje osnovne životne potrebe, kao što su troškovi stanovanja, prehrane, zdravstvene skrbi i drugih životnih potreba. U današnjem društvu, gdje se očekuje da ljudi žive duže, a često i s višim životnim standardom, značaj mirovinskog sustava postaje sve očitiji.
Mirovinski sustavi mogu se klasificirati na nekoliko načina, a najčešće se dijele na javne i privatne. Javni mirovinski sustavi financiraju se putem doprinosa radnika i poslodavaca, a upravlja im država ili neka druga javna institucija. S druge strane, privatni mirovinski sustavi omogućuju pojedincima da štednju za mirovinu usmjere u privatne fondove ili osiguravajuće kompanije. Kombinacija javnog i privatnog mirovinskog sustava često je najpovoljnija jer omogućuje dodatnu sigurnost i diversifikaciju izvora prihoda u mirovini.
U Hrvatskoj, mirovinski sustav sastoji se od nekoliko ključnih elemenata. Prvo, postoji obvezni mirovinski sustav koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti, gdje radnici financiraju mirovine trenutnih umirovljenika. Ovaj sustav se financira kroz doprinose na plaće, a visina mirovine ovisi o broju godina rada, visini plaće i doprinosima koji su uplaćeni tijekom radnog vijeka. Drugo, postoji i drugi stup mirovinskog sustava, koji je dobrovoljan i omogućuje dodatnu štednju za mirovinu. Ovaj stup temelji se na individualnim računima i osobnoj štednji, a sredstva se ulažu u različite financijske instrumente, čime se potencijalno povećava iznos mirovine koja se isplaćuje.
Osim ovih dvaju stupova, Hrvatska ima i treći stup mirovinskog osiguranja, koji se također temelji na dobrovoljnoj štednji. Ovaj sustav dodatno potiče građane da štednju za mirovinu usmjere u specijalizirane mirovinske fondove, čime se povećava ukupna mirovinska renta. Važno je napomenuti da se iznos mirovine u trećem stupu također može prilagoditi prema željama i potrebama pojedinca, što ga čini fleksibilnijim i prilagodljivijim različitim životnim situacijama.
Jedan od ključnih izazova s kojima se mirovinski sustav suočava u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, je starenje populacije. S obzirom na to da se očekuje porast broja umirovljenika u odnosu na broj radnika, postoji zabrinutost oko održivosti javnog mirovinskog sustava. Ova situacija može dovesti do smanjenja mirovina ili povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu. Stoga je važno da se građani aktivno pripremaju za svoju mirovinu, kako bi osigurali dodatne izvore prihoda putem privatnog mirovinskog osiguranja ili drugih oblika štednje.
Osim financijskih aspekata, mirovinski sustav također ima značajan utjecaj na socijalnu pravdu i jednakost. Pravedan i učinkovit mirovinski sustav trebao bi osigurati da svi građani, bez obzira na svoje socio-ekonomske status, imaju pristup adekvatnoj mirovini. Ovaj aspekt postaje posebno važan u kontekstu sve veće nejednakosti u društvu. U tom smislu, reforme mirovinskog sustava trebaju biti usmjerene na poboljšanje uvjeta za najranjivije skupine, uključujući žene, osobe s invaliditetom i one s prekidima u radnom stažu.
U zaključku, mirovinski sustav igra ključnu ulogu u osiguravanju ekonomske sigurnosti građana u mirovini. Razumijevanje njegovih mehanizama, pravila i izazova od suštinske je važnosti za svakog pojedinca. Aktivno planiranje i štednja za mirovinu mogu značajno doprinijeti kvaliteti života u starijoj dobi. Stoga, svi bi trebali biti svjesni važnosti mirovinskog sustava i svoje uloge u njemu kako bi osigurali bolju budućnost za sebe i svoje obitelji.
