Phishing je oblik cyber kriminala koji se koristi za prevaru korisnika kako bi otkrili svoje osobne podatke, poput lozinki, brojeva kreditnih kartica i drugih osjetljivih informacija. Ova vrsta prijevare najčešće se provodi putem e-maila, no može se dogoditi i putem društvenih mreža ili telefonskih poziva. Cilj phishinga je prevariti korisnike da vjeruju da komuniciraju s pouzdanim izvorom, obično putem lažnih web stranica ili e-mailova koji izgledaju kao da dolaze od legitimnih organizacija.
U praksi, phishing napadi mogu izgledati vrlo uvjerljivo. Na primjer, korisnik može primiti e-mail koji izgleda kao da dolazi iz njegove banke, u kojem se traži da potvrdi svoje podatke putem poveznice. Kada korisnik klikne na poveznicu, preusmjerava se na lažnu web stranicu koja imitira izgled banke, gdje unosi svoje podatke, a zlonamjernik ih zatim koristi za neovlaštene radnje.
Postoji nekoliko tipova phishinga, uključujući spear phishing, gdje su ciljana specifična osoba ili organizacija, i whaling, koji cilja na visoke dužnosnike unutar tvrtke. Osim toga, postoji i smishing (phishing putem SMS-a) i vishing (phishing putem glasovnih poziva).
Kako bi se zaštitili od phishing napada, korisnici trebaju biti oprezni prilikom otvaranja e-mailova ili poruka od nepoznatih pošiljatelja. Važno je provjeriti adresu pošiljatelja, kao i ne klikati na sumnjive poveznice. Također, korisnici bi trebali koristiti dvofaktorsku autentifikaciju gdje god je to moguće, što dodatno osigurava njihove račune. Održavanje ažuriranih antivirusnih programa također može pomoći u zaštiti od zlonamjernih softverskih napada koji se mogu koristiti u kombinaciji s phishingom.
U konačnici, edukacija o phishingu i drugim vrstama cyber prijetnji ključna je za zaštitu osobnih podataka i sprječavanje gubitka novca ili identiteta. Redovito informiranje o novim tehnikama koje cyber kriminalci koriste može pomoći korisnicima da ostanu korak ispred i zaštite se od ovih sveprisutnih prijetnji.