Plak u arterijama, poznat i kao ateroskleroza, predstavlja nakupljanje masnoća, kolesterola i drugih tvari na unutarnjim stijenkama arterija. Ova pojava može značajno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila te dovesti do ozbiljnih stanja poput srčanog udara ili moždanog udara. U ovom članku istražit ćemo uzroke, simptome, dijagnostiku i mogućnosti liječenja plaka u arterijama.
Ateroskleroza se razvija postupno tijekom vremena. U početnim fazama, plak može biti bez simptoma, što ga čini posebno opasnim. Mnogi ljudi nisu svjesni problema dok ne dožive ozbiljne zdravstvene poteškoće. Plak se obično formira kada se na unutarnjoj strani arterija nakupljaju lipidi, posebno LDL kolesterol, te se kombiniraju s upalnim stanicama i drugim tvarima. S vremenom, plak može narasti, sužavajući lumen arterija i ometajući protok krvi.
Jedan od glavnih čimbenika rizika za razvoj plaka u arterijama je nezdrav način života. To uključuje prehranu bogatu zasićenim mastima i transmastima, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola, kao i prekomjernu tjelesnu težinu. Osim toga, drugi faktori rizika uključuju visoki krvni tlak, dijabetes i obiteljsku povijest srčanih bolesti.
Simptomi ateroskleroze mogu varirati ovisno o tome koje arterije su pogođene. U nekim slučajevima, plaka može uzrokovati anginu, bol u prsima koji se javlja kada srce ne dobiva dovoljno krvi. U drugim slučajevima, može doći do simptoma poput otežanog disanja, umora ili slabosti. Ako se plak raspadne, može doći do stvaranja krvnog ugruška koji može blokirati protok krvi, što može uzrokovati srčani udar ili moždani udar.
Dijagnostika ateroskleroze može uključivati različite testove. Liječnik može preporučiti krvne pretrage kako bi se provjerila razina kolesterola i drugih masnoća u krvi. Osim toga, mogu se koristiti slikovne metode poput ultrazvuka, CT skeniranja ili angiografije kako bi se procijenilo stanje arterija. Ove pretrage pomažu u identificiranju prisutnosti plaka i njegovoj ozbiljnosti.
Liječenje plaka u arterijama obično uključuje promjene u načinu života i, ako je potrebno, lijekove. Prva linija obrane je usvajanje zdrave prehrane koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i nemasne proteine. Također, važno je smanjiti unos zasićenih i transmasnih kiselina. Redovita tjelesna aktivnost može pomoći u poboljšanju cirkulacije i smanjenju težine, što su ključni faktori u prevenciji ateroskleroze.
Osim promjena u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, liječnici često propisuju lijekove za snižavanje razine kolesterola, poput statina. Ovi lijekovi pomažu u smanjenju LDL kolesterola i mogu usporiti napredovanje ateroskleroze. U nekim slučajevima, može biti potrebna i medicinska intervencija, kao što su angioplastika ili stentiranje, kako bi se otvorile sužene arterije.
Važno je redovito odlaziti na liječničke preglede, osobito ako imate faktore rizika za srčane bolesti. Rano otkrivanje i liječenje ateroskleroze mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Uz pravilan pristup, mnogi ljudi uspijevaju kontrolirati svoj plak u arterijama i voditi zdrav život.
