Produženo dojenje predstavlja praksu dojenja koja traje duže od uobičajenog razdoblja dojenja. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila dojenje do najmanje 2 godine starosti djeteta, mnoge majke u Hrvatskoj i širom svijeta nastavljaju dojiti i duže od tog razdoblja. Ova praksa može izazvati različite reakcije u društvu, od potpore do osuda, ali važno je razumjeti što produženo dojenje zapravo jest i koje su njegove potencijalne prednosti.
Jedna od najvažnijih prednosti produženog dojenja je njegova nutritivna vrijednost. Majčino mlijeko, čak i nakon prve godine života, ostaje izvor važnih nutrijenata i antitijela koja pomažu u jačanju imunološkog sustava djeteta. Istraživanja su pokazala da djeca koja su dojena duže od preporučenog razdoblja imaju manje šanse za razvoj raznih bolesti, uključujući prehlade, infekcije uha i probavne smetnje. Također, majčino mlijeko se prilagođava potrebama djeteta, osiguravajući mu sve potrebne hranjive tvari u različitim fazama rasta.
Produženo dojenje također može imati emocionalne i psihološke prednosti za dijete. Dojenje nije samo hranjenje; ono je i način izgradnje emocionalne veze između majke i djeteta. Kroz dojenje, dijete dobiva osjećaj sigurnosti, ljubavi i povezanosti s majkom. Ova emocionalna podrška može pomoći djetetu da razvije zdravu sliku o sebi i pozitivne odnose s drugima u budućnosti. U mnogim kulturama, dojenje se smatra važnim aspektom odgoja i razvoja djeteta, a produženo dojenje pomaže u očuvanju tog bliskog odnosa.
Osim toga, produženo dojenje može biti korisno i za majku. Studije su pokazale da žene koje doje duže imaju manji rizik od razvoja određenih zdravstvenih problema, uključujući rak dojke i jajnika, kao i dijabetes tipa 2. Dojenje također može pomoći u bržem oporavku nakon poroda i doprinosi smanjenju stresa. Majke koje doje često izvještavaju o osjećaju postignuća i ispunjenosti, što može pozitivno utjecati na njihovo mentalno zdravlje.
Iako postoje mnoge prednosti, produženo dojenje također može izazvati određene izazove. Društveni pritisci i predrasude mogu utjecati na odluke majki o dojenju. Neke majke se mogu osjećati osramoćeno ili pod pritiskom da prestanu dojiti kada njihovo dijete dosegne određenu dob. Važno je napomenuti da svaka majka i dijete imaju jedinstvene okolnosti, i ono što je najbolje za jedno dijete možda nije najbolje za drugo. Odluka o tome koliko dugo dojiti treba biti osobna i temelji se na potrebama i željama majke i djeteta.
Za majke koje žele nastaviti dojiti, važno je uspostaviti podržavajuće okruženje. To može uključivati razgovor s drugim majkama koje su prošle kroz slična iskustva, sudjelovanje u grupama za podršku dojenju ili konzultiranje s pedijatrom ili savjetnikom za dojenje. Razumijevanje vlastitih potreba i potreba djeteta ključno je za uspješno produženo dojenje.
U Hrvatskoj, podrška za produženo dojenje raste. Postoje organizacije i zajednice koje promoviraju prednosti dojenja, uključujući produženo dojenje. Edukacija i informiranje majki o prednostima i izazovima dojenja može pomoći u smanjenju stigme i poticanju zdravih praksi dojenja. U konačnici, najvažnije je da svaka majka donese odluku koja najbolje odgovara njoj i njezinom djetetu, uz podršku svoje zajednice.
