Paradox Saint Petersburg, poznat i kao Saint Petersburg problem, predstavlja intrigantnu zagonetku u svijetu ekonomije i teorije igara koja se fokusira na koncept očekivane vrijednosti i ljudskih preferencija prema riziku. Ova zagonetka je inspirirana klasičnom igrom koja se može opisati na sljedeći način: zamislite da imate mogućnost sudjelovati u igri u kojoj bacate novčić. Ako padne glava, dobit ćete 2 eura. Ako padne pismo, igra se nastavlja, a iznos koji ćete osvojiti udvostručuje se. Dakle, ako baci novčić i dobijete pismo, sljedeći put ćete osvojiti 4 eura, zatim 8 eura, i tako dalje. Ova igra traje sve dok ne dobijete glavu.
Na prvi pogled, igrač bi mogao pomisliti da je očekivana dobit vrlo visoka. U stvarnosti, očekivana vrijednost ove igre iznosi beskonačno, jer postoji teoretska mogućnost da bi se igra mogla nastaviti u beskonačnost. Ova situacija vodi do paradoksa: iako bi očekivana dobit trebala privući igrače da uđu u igru s velikim iznosima novca, u stvarnosti, većina ljudi ne bi bila spremna uložiti značajne svote novca. U praksi, većina ljudi bi bila spremna platiti samo mali iznos za sudjelovanje u ovoj igri, što stvara očigledan sukob između teorijskih očekivanja i stvarnih ljudskih ponašanja.
Jedan od razloga zašto se to događa leži u ljudskom ponašanju i psihologiji rizika. Ljudi prirodno imaju različite sklonosti prema riziku, a mnogi bi radije odabrali sigurno isplatu nego riskirali s neodređenim ishodom, čak i kada je očekivana dobit veća. Ovaj fenomen se često objašnjava konceptom ‘aversion to loss’ ili averzija prema gubitku, gdje ljudi više osjećaju bol od gubitka nego što uživaju u dobitku iste vrijednosti. Ovaj aspekt ljudske psihologije može objasniti zašto bi netko bio sklon odbiti sudjelovanje u igri koja nudi beskonačnu očekivanu dobit.
Osim psiholoških faktora, postoje i praktične implikacije ovog paradoksa. U svijetu financija, koncept očekivane vrijednosti igra ključnu ulogu u donošenju odluka o investicijama i rizicima. Investitori koji se oslanjaju isključivo na očekivanu vrijednost mogli bi donijeti neoptimalne odluke, osobito kada se suočavaju s rizicima koji su teški za procjenu ili kada je ishodište neizvjesno. Zbog toga je važno razumjeti kako ljudi donose odluke u uvjetima nesigurnosti i kako njihova percepcija rizika može utjecati na tržišta.
Paradoks Saint Petersburg također se može primijeniti na različite aspekte svakodnevnog života. Na primjer, kada razmatramo osiguranje, mnogi ljudi plaćaju premije za osiguranje koje nadmašuju očekivanu isplatu u slučaju gubitka, jer žele izbjeći potencijalni gubitak. Ova logika može se primijeniti i na druge situacije, poput ulaganja u zdravstveno osiguranje ili mirovinske fondove, gdje ljudi često biraju sigurnije opcije, čak i kada je potencijalna dobit veća.
U konačnici, paradox Saint Petersburg otvara vrata za dublje razmatranje ljudskog ponašanja u ekonomiji. On nas potiče na razmišljanje o granicama racionalnog odlučivanja i o tome kako psihološki aspekti mogu oblikovati naše odluke. S obzirom na sve to, važno je prepoznati da se naši izbori često ne temelje samo na matematičkoj analizi očekivane vrijednosti, već i na našim osobnim sklonostima, strahovima i iskustvima.