Tehnološki višak predstavlja fenomen koji se sve više pojavljuje u suvremenom gospodarstvu, a posebno je izražen u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ovaj pojam odnosi se na situaciju kada tehnološki napredak i automatizacija dovode do smanjenja potreba za ljudskom radnom snagom. U ovom članku istražujemo uzroke, posljedice i potencijalna rješenja za tehnološki višak u ovom dijelu Hrvatske.
Splitsko-dalmatinska županija, poznata po svojoj ljepoti i turističkoj ponudi, suočava se s brojnim izazovima kada je riječ o tržištu rada. S jedne strane, turizam i uslužne djelatnosti čine okosnicu gospodarstva, dok s druge strane, tehnološki napredak sve više utječe na strukturu zapošljavanja. Automatizacija i digitalizacija poslovanja dovode do smanjenja radnih mjesta u nekim sektorima, dok istovremeno stvaraju nova radna mjesta u drugim, često specijaliziranim područjima.
Jedan od glavnih uzroka tehnološkog viška u Splitsko-dalmatinskoj županiji leži u ubrzanom razvoju tehnologije. U posljednjih nekoliko godina, mnoge tvrtke u regiji počele su implementirati moderne tehnologije poput umjetne inteligencije, strojnog učenja i automatiziranih sustava. Ovi alati omogućuju povećanje produktivnosti i smanjenje troškova, ali često rezultiraju smanjenjem potreba za ljudskim radnicima. Na primjer, u sektorima poput proizvodnje i logistike, roboti i automatski sustavi zamjenjuju fizičke poslove koji su nekada zahtijevali ljudsku intervenciju.
Posljedice tehnološkog viška mogu biti dalekosežne. S jedne strane, tvrtke koje usvajaju nove tehnologije mogu postati konkurentnije na tržištu, dok s druge strane, radnici koji gube svoja radna mjesta suočavaju se s ekonomskim izazovima. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje su mnogi ljudi ovisni o sezonskim poslovima u turizmu, gubitak stalnog zaposlenja može dovesti do financijskih problema i smanjenja životnog standarda. Osim toga, tehnološki višak može povećati socijalne nejednakosti, jer visoko kvalificirani radnici imaju veće šanse za zapošljavanje u novim, tehnološki naprednim poslovima, dok radnici s nižim kvalifikacijama često ostaju bez posla.
Kako bi se ublažili negativni učinci tehnološkog viška, važno je usmjeriti se na obrazovanje i prekvalifikaciju radnika. Splitsko-dalmatinska županija trebala bi investirati u programe obuke koji će radnicima omogućiti stjecanje novih vještina potrebnih za rad u digitalnom gospodarstvu. Također, suradnja između lokalnih vlasti, obrazovnih institucija i poslovnog sektora može doprinijeti razvoju novih programa koji će pomoći radnicima da se prilagode promjenama na tržištu rada.
Osim obrazovanja, potrebna su i strateška ulaganja u nova poduzeća i inovacije. Poduzetništvo igra ključnu ulogu u stvaranju novih radnih mjesta, a lokalne vlasti mogu poticati razvoj startupova i malih i srednjih poduzeća kroz različite subvencije i poticaje. Također, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja može privući investitore i potaknuti razvoj novih tehnologija koje će generirati nova radna mjesta.
U zaključku, tehnološki višak u Splitsko-dalmatinskoj županiji predstavlja izazov, ali i priliku za razvoj. Uz pravilnu strategiju obrazovanja, prekvalifikacije i poticanja poduzetništva, regija može prevladati negativne posljedice tehnološkog viška i osigurati održiv gospodarski rast. Važno je da se svi dionici – od vlade do privatnog sektora – uključe u proces kako bi se stvorilo bolje radno okruženje i osigurala budućnost za sve radnike.
