Zemni plin je prirodni izvor energije koji se koristi u različitim industrijama i svakodnevnom životu. Definiran kao fosilno gorivo koje se sastoji uglavnom od metana, zemni plin se nalazi u podzemnim skladištima i često ga prate i drugi plinovi poput etana, propana i butana. Njegova kemijska formula je CH4, što označava da se sastoji od jednog atoma ugljika i četiri atoma vodika. Ovaj plin se formira tijekom milijuna godina pod pritiskom i visokom temperaturom iz organskih materijala, najčešće iz ostataka biljaka i životinja, koji su se taložili na dnu mora i drugih vodenih tijela.
Zemni plin se koristi kao izvor energije za grijanje, kuhanje, proizvodnju električne energije, ali i kao sirovina u kemijskoj industriji. Njegova prednost u odnosu na druga fosilna goriva, poput ugljena i nafte, je to što sagorijevanje zemnog plina emitira znatno manje štetnih plinova, uključujući ugljikov dioksid (CO2) i dušične okside (NOx). Ovo ga čini privlačnom opcijom za zemlje koje nastoje smanjiti emisije stakleničkih plinova i prelazak na čišće izvore energije.
Osim što je ekološki prihvatljiviji, zemni plin je i vrlo svestran. Može se koristiti u različitim oblicima, uključujući komprimirani zemni plin (CNG) i ukapljeni zemni plin (LNG). CNG se koristi kao gorivo za vozila, dok se LNG koristi za transport i skladištenje, posebno kada su transportne udaljenosti velike. Kada se zemni plin ukapljuje, njegova zapremina se smanjuje za oko 600 puta, što ga čini lakšim za transport na velike udaljenosti, posebno u područjima gdje plinovodna infrastruktura nije razvijena.
Jedan od glavnih izazova u korištenju zemnog plina je njegov utjecaj na okoliš. Iako sagorijevanje zemnog plina stvara manje emisija od ugljena i nafte, proces vađenja, transporta i skladištenja može rezultirati otpuštanjem metana, koji je snažan staklenički plin. Stoga je važno provesti odgovarajuće mjere kako bi se smanjila emisija tijekom svih faza korištenja ovog energenta.
U Europi, zemni plin igra ključnu ulogu u energetskom miksu. Mnoge zemlje koriste zemni plin kao prijelazno gorivo dok se prebacuju na obnovljive izvore energije poput solarne i vjetroelektrične energije. Zemni plin se također koristi za proizvodnju električne energije, gdje može pomoći u stabilizaciji mreže kada obnovljivi izvori nisu dostupni zbog varijabilnosti u proizvodnji.
U Hrvatskoj, zemni plin se koristi za grijanje domaćinstava, kao i u industriji. Hrvatska ima vlastitu proizvodnju zemnog plina, ali također uvozi dio potrebne količine. Razvoj infrastrukture za transport i distribuciju zemnog plina je ključan za osiguranje energetske sigurnosti i neovisnosti. U tom smislu, projekti poput izgradnje plinovoda i terminala za LNG postaju sve važniji.
U zaključku, zemni plin predstavlja važan izvor energije koji može igrati ključnu ulogu u prijelazu prema održivijem energetskom sustavu. Njegova upotreba se nastavlja razvijati, a s njom i izazovi i prilike koje nosi. Razumijevanje njegove definicije, prednosti i nedostataka od suštinske je važnosti za donošenje informiranih odluka o budućnosti energije.
