Bakterije probavnog sustava, također poznate kao crijevne bakterije, igraju ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja. One su nevidljivi stanovnici našeg probavnog sustava koji obavljaju brojne važne funkcije. Ove bakterije su dio mikrobne zajednice koja nastanjuje naš probavni trakt, a njihova prisutnost i ravnoteža mogu značajno utjecati na naše opće zdravstveno stanje.
U ljudskom probavnom sustavu postoji više od 100 trilijuna bakterija, a znanstvenici su identificirali tisuće različitih vrsta. Ove bakterije pomažu u razgradnji hrane, sintetiziraju vitamine, poput vitamina K i nekih vitamina B skupine, te igraju ključnu ulogu u apsorpciji hranjivih tvari. Osim toga, bakterije probavnog sustava pomažu u održavanju ravnoteže između korisnih i patogenih mikroorganizama, čime se sprječava razvoj bolesti.
Jedna od najvažnijih funkcija bakterija u probavnom sustavu je probava složenih ugljikohidrata, koji se ne mogu razgraditi u ljudskom probavnom traktu. Ove bakterije fermentiraju vlakna, proizvodeći kratkolančane masne kiseline koje su korisne za zdravlje crijeva. Ove kiseline mogu smanjiti upalu, poboljšati zdravlje crijeva, pa čak i utjecati na metabolizam tjelesne mase.
Pojam „mikrobiom” odnosi se na sve mikroorganizme koji naseljavaju ljudsko tijelo, uključujući bakterije, viruse, gljivice i druge mikroorganizme. Mikrobiom probavnog sustava igra vitalnu ulogu u našem imunološkom sustavu. Zdravi mikrobiom može pomoći u zaštiti od infekcija i bolesti, dok neravnoteža u sastavu bakterija može dovesti do problema poput prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa tipa 2, pa čak i mentalnih poremećaja.
Nerazmjernost u crijevnim bakterijama može nastati iz raznih razloga, uključujući nezdravu prehranu, stres, upotrebu antibiotika, pa čak i genetske predispozicije. Na primjer, prehrana bogata procesuiranom hranom, šećerima i zasićenim mastima može negativno utjecati na raznolikost i broj korisnih bakterija u našem probavnom sustavu.
Osim toga, stres može utjecati na ravnotežu bakterija u crijevima, jer se pokazalo da stres smanjuje broj dobrih bakterija i povećava broj patogenih. Korištenje antibiotika može uništiti ne samo štetne bakterije, već i korisne, što može dovesti do disbioze, stanja u kojem se gubi ravnoteža između dobrih i loših bakterija.
Kako bismo podržali zdravlje bakterija probavnog sustava, važno je uvesti prehranu bogatu vlaknima, probioticima i prebioticima. Probiotici su žive bakterije koje se mogu naći u fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija. Ovi dodaci mogu pomoći u obnavljanju zdrave ravnoteže bakterija nakon antibiotske terapije ili kao podrška općem zdravlju probavnog sustava.
Prebiotici, s druge strane, predstavljaju neprobavljive vlaknaste tvari koje služe kao hrana za korisne bakterije u crijevima. Namirnice bogate prebioticima uključuju češnjak, luk, banane, cikoriju i zob. Uključivanjem ovih namirnica u prehranu, možemo pomoći u poticanju rasta i aktivnosti zdravih bakterija.
U konačnici, održavanje zdravog probavnog sustava ovisi o ravnoteži između bakterija koje naseljavaju naš organizam. Iako su bakterije često percipirane kao neprijatelji, mnoge od njih su zapravo naši saveznici u očuvanju zdravlja. Ulaganje u zdravlje naših bakterija može imati dugoročne pozitivne učinke na naše tijelo, raspoloženje i opće blagostanje.
