U razdoblju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, bivše republike tog ogromnog političkog entiteta krenule su vlastitim putem, nastojeći izgraditi neovisne države. Ove republike, koje su uključivale baltičke zemlje poput Estonije, Latvije i Litvanije, kao i zemlje poput Ukrajine, Bjelorusije, Moldavije, i drugih, suočile su se s brojnim izazovima. Hrvatska, koja je također prošla kroz proces osamostaljenja nakon Domovinskog rata, imala je zanimljive odnose s ovim državama.
Bivše republike Sovjetskog Saveza, svaka sa svojom jedinstvenom povijesti i kulturom, razvijale su se različitim smjerovima nakon raspada. Dok su neke zemlje poput Estonije i Latvije brzo integrirale europske norme i postale članice Europske unije i NATO-a, druge su, poput Bjelorusije, ostale bliže Rusiji, zadržavajući autoritarni režim. Ove razlike u političkom i ekonomskom razvoju dodatno su oblikovale odnose između ovih zemalja i Hrvatske.
Hrvatska, koja je postala neovisna država 1991. godine, imala je svoje izazove u uspostavljanju međunarodnih odnosa. Tijekom devedesetih godina, Hrvatska je bila fokusirana na svoju borbu za neovisnost i stabilizaciju, dok su bivše sovjetske republike prolazile kroz vlastite turbulencije. Međutim, s vremenom su se stvorili temelji za suradnju i međusobno razumijevanje.
U kontekstu ekonomije, Hrvatska je bila zainteresirana za trgovinu s bivšim republikama Sovjetskog Saveza. Iako trgovinski odnosi nisu bili na razini onih s EU, postojale su mogućnosti za suradnju, posebno u sektorima kao što su turizam, energija i poljoprivreda. Na primjer, hrvatske tvrtke su bile aktivne u izvozu prehrambenih proizvoda i turizma, dok su neke republike, poput Litvanije i Estonije, pokazivale interes za ulaganja u hrvatski sektor IT-a i tehnologije.
Osim ekonomskih odnosa, postoji i kulturna dimenzija koja je povezuje. Tijekom godina, razmjene umjetnika, znanstvenika i studenata između Hrvatske i bivših republika Sovjetskog Saveza postale su sve učestalije. Ove kulturne interakcije doprinijele su jačanju odnosa i razumijevanja među narodima. Na primjer, hrvatski umjetnici često su sudjelovali na festivalima u baltičkim zemljama, dok su umjetnici iz tih zemalja izlagali u Hrvatskoj.
Geopolitika također igra važnu ulogu u odnosima između Hrvatske i bivših republika Sovjetskog Saveza. S obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije i NATO-a, ona je često bila u poziciji da promiče europske integracije i stabilnost u regiji. U tom kontekstu, Hrvatska je nastojala podržati demokratske procese i reforme u zemljama poput Ukrajine i Moldavije, koje se suočavaju s izazovima u svom razvoju.
Kada se govori o sigurnosti, Hrvatska je također bila zainteresirana za suradnju s bivšim republikama Sovjetskog Saveza u borbi protiv zajedničkih prijetnji, uključujući terorizam i organizirani kriminal. Postojeći mehanizmi suradnje, kao što su regionalni sastanci i inicijative, omogućili su razmjenu informacija i iskustava između ovih država.
Na kraju, važno je napomenuti da odnosi između Hrvatske i bivših republika Sovjetskog Saveza nisu uvijek jednostavni. Povijesne tenzije, političke razlike i različiti interesi ponekad otežavaju suradnju. Međutim, uz zajedničke interese i ciljeve, postoji potencijal za daljnje jačanje veza i suradnje u budućnosti. U tom smislu, Hrvatska može igrati važnu ulogu u promicanju stabilnosti i prosperiteta u ovom dijelu Europe.
