Domovinski rat, koji se odvijao od 1991. do 1995. godine, ostavio je duboke ožiljke na hrvatskom društvu. Osim vojnika, koji su sudjelovali u borbama za slobodu i neovisnost Hrvatske, mnogi civili postali su žrtve sukoba. Civilne žrtve domovinskog rata predstavljaju one koji su trpjeli nasilje, gubitke i traumatska iskustva tijekom ratnih zbivanja. Ova tema nije samo važna iz povijesnog i političkog aspekta, već i iz društvenog i emocionalnog, jer je utjecala na brojne obitelji i zajednice.
U Hrvatskoj se procjenjuje da je tijekom domovinskog rata poginulo više od 20.000 ljudi, od čega značajan broj čine civili. Mnogi od njih su izgubili živote u raznim okolnostima, uključujući bombardiranja, protuzračne napade, deportacije i etničko čišćenje. Osim fizičkih gubitaka, rat je donio i emocionalne traume koje su ostale prisutne u društvu i nakon završetka sukoba. Mnoge obitelji su izgubile članove, dok su drugi preživjeli doživjeli psihološke posljedice, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).
Jedna od ključnih stvari koja se mora razmotriti kada govorimo o civilnim žrtvama domovinskog rata je i pitanje pravde i reparacija. Mnogi preživjeli i članovi obitelji poginulih civila suočavaju se s izazovima u pronalaženju pravde. U nekim slučajevima, zločini protiv civila nisu adekvatno procesuirani, a mnoge žrtve nisu primile nikakvu kompenzaciju za gubitke koje su pretrpjele. U društvu se često postavlja pitanje kako se sjećati tih žrtava i kako ih počastiti, a istovremeno se suočavati s vlastitom prošlošću.
Uz to, važno je napomenuti da su civilne žrtve domovinskog rata uključivale različite skupine ljudi. Žene, djeca, stariji i osobe s invaliditetom bili su posebno ranjivi u tom razdoblju. Mnoge žene su izgubile muževe, a djeca su ostala bez roditelja. Ova iskustva su oblikovala demografske promjene u postratnoj Hrvatskoj i utjecala na obiteljsku strukturu. Zbog toga je važno razumjeti kako su ratna zbivanja utjecala na različite skupine i kako se njihova prava trebaju štititi.
Komemoracije i sjećanja na civilne žrtve važan su dio procesa pomirenja. Hrvatska se suočava s izazovima u izgradnji zajedničkog narativa o ratu, posebno kada je riječ o različitim perspektivama i iskustvima. Organizacije civilnog društva, udruge proizašle iz rata i vlada igraju ključnu ulogu u promociji sjećanja na žrtve. Kroz edukaciju, javne događaje i medijsku pažnju, važno je održati uspomenu na one koji su izgubili živote, kako bi se osiguralo da se takvi zločini više ne ponove.
U zaključku, civilne žrtve domovinskog rata predstavljaju složenu i emotivnu temu koja zahtijeva pažljivo razmatranje. Kako bi se izgradila bolja budućnost, važno je priznati njihove gubitke, raditi na pravdi i reparacijama te raditi na pomirenju unutar društva. Samo kroz otvoreni dijalog i priznavanje prošlosti možemo osigurati da se bolne lekcije iz prošlosti ne zaborave i da se stvori društvo koje će biti otpornije i pravednije za sve njegove članove.
