U današnje vrijeme, kada se sve više pažnje posvećuje prehrambenim navikama i zdravlju, pojam “dodani šećeri” postaje sve prisutniji u razgovorima o ishrani. No, što to zapravo znači i kako dodani šećeri utječu na naše zdravlje, posebno u Hrvatskoj?
Dodani šećeri su šećeri koji se dodaju hrani i pićima tijekom obrade ili pripreme, a ne nalaze se prirodno u namirnicama. Primjeri dodanih šećera uključuju saharozu, glukozu, fruktozu i druge zaslađivače koji se često koriste u industrijski prerađenim proizvodima. U Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama širom svijeta, konzumacija dodanih šećera postaje sve veći problem. Statistike pokazuju da prosječna osoba u Hrvatskoj unosi znatno više šećera nego što je preporučeno, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Preporučena dnevna količina dodanih šećera, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, iznosi maksimalno 10% ukupnog dnevnog unosa kalorija. To znači da bi prosječna odrasla osoba koja unosi 2000 kalorija dnevno trebala konzumirati najviše 50 grama dodanih šećera, što je otprilike 12 čajnih žličica. Međutim, mnogi ljudi u Hrvatskoj daleko nadmašuju ovu preporučenu količinu, posebice zbog popularnosti gaziranih pića, slastica i brze hrane, koji često sadrže velike količine šećera.
Utjecaj dodanih šećera na zdravlje može biti vrlo negativan. Prekomjerna konzumacija šećera povezana je s raznim zdravstvenim problemima, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2, bolesti srca i zubne karijese. U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se suočava s porastom pretilosti među djecom i odraslima, a dodani šećeri igraju značajnu ulogu u ovom trendu. Prehrana bogata dodanim šećerima može dovesti do brzog porasta razine šećera u krvi, što potiče tijelo na prekomjernu proizvodnju inzulina. Ova pojava može s vremenom rezultirati inzulinskom rezistencijom, stanjem koje vodi do dijabetesa tipa 2.
Osim fizičkih zdravstvenih problema, dodani šećeri također mogu utjecati na mentalno zdravlje. Istraživanja su pokazala povezanost između visokog unosa šećera i povećanog rizika od depresije i anksioznosti. Mnogi ljudi koji konzumiraju velike količine šećera izvještavaju o promjenama raspoloženja i emocionalnoj nestabilnosti, što može biti posljedica naglih skokova i padova razine šećera u krvi.
Kako bi se smanjila konzumacija dodanih šećera, važno je educirati se o prehrambenim navikama. Čitanje oznaka na proizvodima može pomoći potrošačima da identificiraju skrivene šećere u namirnicama koje često konzumiraju. Mnogi proizvodi, koji se na prvi pogled čine zdravima, mogu sadržavati visoke količine dodanih šećera. Na primjer, jogurti s okusom, voćni sokovi i čak neki kruhovi mogu imati iznenađujuće visoke razine šećera. Također, kuhanje kod kuće i korištenje prirodnih zaslađivača poput meda ili javorovog sirupa umjesto rafiniranih šećera može biti dobar način za smanjenje unosa dodanih šećera.
U Hrvatskoj su se pojavile inicijative za smanjenje konzumacije dodanih šećera, uključujući edukacijske kampanje i zakonske mjere za označavanje proizvoda. Potrošači su sve više svjesni važnosti zdrave prehrane i utjecaja koji ona ima na njihovo zdravlje. Mnogi se odlučuju za kupovinu organske hrane i proizvoda s niskim sadržajem šećera, čime aktivno sudjeluju u unapređenju vlastitog zdravlja.
Zaključno, dodani šećeri predstavljaju značajan izazov za zdravlje u Hrvatskoj, ali kroz edukaciju i promjenu prehrambenih navika, moguće je smanjiti njihov unos i poboljšati opće zdravstveno stanje. Svjesnost o ovom problemu i aktivno djelovanje mogu pomoći u prevenciji raznih zdravstvenih problema povezanih s prekomjernom konzumacijom šećera.
