Štitnjača je jedna od najvažnijih žlijezda u ljudskom tijelu koja igra ključnu ulogu u regulaciji različitih tjelesnih funkcija. Ova mala, ali moćna žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata proizvodi hormone koji utječu na metabolizam, energiju, rast i razvoj, kao i na mnoge druge procese u tijelu. U ovom članku istražit ćemo koji su to hormoni štitnjače, kako se mjere u krvi i koje su posljedice njihovih abnormalnih razina.
Glavni hormoni koje proizvodi štitnjača su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Ovi hormoni sadrže jod, koji je esencijalan za njihovu proizvodnju. T4 je hormon koji se proizvodi u većoj količini i često se smatra “prohormonom”, dok je T3 aktivniji oblik hormona, koji se obično formira iz T4 u različitim tkivima u tijelu. Osim T3 i T4, štitnjača također proizvodi kalcitonin, hormon koji sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi.
Mjerenje razina hormona štitnjače u krvi obično se provodi kroz jednostavan krvni test. Ovaj test može uključivati mjerenje TSH (hormon koji stimulira štitnjaču), T3 i T4 hormona. TSH se proizvodi u hipofizi i pomaže u regulaciji proizvodnje hormona štitnjače. Kada su razine T3 i T4 niske, TSH se povećava kako bi stimulirao štitnjaču da proizvodi više hormona. S druge strane, kada su razine T3 i T4 visoke, TSH se smanjuje.
Normalne razine TSH, T3 i T4 variraju ovisno o laboratoriju, ali općenito, normalne vrijednosti TSH su između 0.4 i 4.0 mIU/L, dok su normalne razine T4 između 0.8 i 1.8 ng/dL i T3 između 80 i 200 ng/dL. Kada se otkriju abnormalne razine ovih hormona, može doći do različitih zdravstvenih problema.
Jedan od najčešćih poremećaja štitnjače je hipotireoza, stanje u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Simptomi hipotireoze mogu uključivati umor, debljanje, hladnoću, suhu kožu i depresiju. S druge strane, hipertireoza je stanje u kojem štitnjača proizvodi previše hormona. Ovaj poremećaj može uzrokovati gubitak težine, nervozu, povećanu osjetljivost na toplinu i ubrzan rad srca. Oba poremećaja mogu imati ozbiljne posljedice ako se ne liječe, uključujući srčane bolesti, neplodnost i probleme s mentalnim zdravljem.
Osim ovih stanja, postoji i niz autoimunih bolesti koje mogu utjecati na štitnjaču, uključujući Gravesovu bolest i Hashimotov tireoiditis. Gravesova bolest uzrokuje hipertireozu, dok Hashimotov tireoiditis obično dovodi do hipotireoze. U oba slučaja, tijelo napada vlastitu štitnjaču, što dovodi do promjena u razinama hormona.
Kako bi se upravljalo poremećajima štitnjače, liječnici često propisuju hormonsku terapiju. U slučaju hipotireoze, pacijenti obično primaju sintetički hormon T4 (levotiroksin) kako bi nadoknadili manjak. U slučaju hipertireoze, liječenje može uključivati lijekove koji smanjuju proizvodnju hormona, radioaktivni jod koji uništava dio štitnjače ili čak operaciju u teškim slučajevima.
Važno je napomenuti da redovito praćenje razina hormona štitnjače može pomoći u održavanju zdravlja i prevenciji komplikacija. Ako primijetite bilo kakve simptome koji bi mogli ukazivati na probleme sa štitnjačom, važno je konzultirati se s liječnikom koji će preporučiti potrebne pretrage i eventualno liječenje.
Štitnjača je ključna za naše opće zdravlje, a razumijevanje njenih hormona i kako oni funkcioniraju može nam pomoći u održavanju ravnoteže u tijelu. Pravilno upravljanje razinama hormona štitnjače može poboljšati kvalitetu života i spriječiti dugoročne zdravstvene probleme.