Glomerularna filtracija je proces koji se odvija u bubrezima i ključna je za održavanje ravnoteže tekućina i elektrolita u tijelu. Ona predstavlja filtraciju krvne plazme kroz bubrežne glomerule, male mreže krvnih žila koje se nalaze unutar bubrega. Ovaj proces omogućuje uklanjanje otpadnih tvari iz krvi, dok se istovremeno čuvaju potrebne tvari i minerali. Vrijednosti glomerularne filtracije (GFR) su mjera koliko dobro bubrezi obavljaju ovu funkciju i ključni su pokazatelj bubrežne funkcije.
Normalne vrijednosti GFR variraju ovisno o dobi, spolu i tjelesnoj veličini, no općenito se smatra da normalne vrijednosti GFR iznose između 90 i 120 ml/min/1.73 m². Vrijednosti ispod 60 ml/min/1.73 m² mogu ukazivati na bubrežnu disfunkciju, dok vrijednosti ispod 15 ml/min/1.73 m² često znače da je potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega.
Mjerenje GFR može se obaviti na nekoliko načina. Najčešće korištena metoda je izračunavanje na temelju razine kreatinina u krvi, uzimajući u obzir dob, spol i tjelesnu težinu pacijenta. Kreatinin je otpadni produkt koji se stvara tijekom normalnog metabolizma mišića i izlučuje se putem bubrega. Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, razina kreatinina u krvi raste, što može ukazivati na smanjenje GFR.
Osim razine kreatinina, postoji i nekoliko drugih biomarkera koji se mogu koristiti za procjenu funkcije bubrega. Na primjer, mjerenje uree u krvi i urinu može pružiti dodatne informacije o bubrežnoj funkciji. U nekim slučajevima, liječnici mogu preporučiti i izravno mjerenje GFR putem testova koji uključuju primjenu radioaktivnih tvari ili drugih supstanci koje se filtriraju kroz bubrege.
Poremećaji u GFR mogu biti uzrokovani raznim stanjima i bolestima. Najčešći uzroci smanjenog GFR uključuju dijabetes, hipertenziju, glomerulonefritis i druge bubrežne bolesti. Ove bolesti mogu oštetiti bubrežne glomerule, smanjujući njihovu sposobnost filtracije. Uz to, razne sistemske bolesti, poput lupus eritematozus, mogu također utjecati na bubrežnu funkciju.
Važno je napomenuti da smanjenje GFR ne mora uvijek biti praćeno simptomima, osobito u ranim fazama bolesti. Često se smanjenje bubrežne funkcije otkrije slučajno tijekom rutinskih krvnih pretraga. Međutim, kako se bolest napreduje, pacijenti mogu početi primjećivati simptome poput umora, oteklina, povišenog krvnog tlaka, te promjena u mokrenju.
Praćenje vrijednosti GFR je ključno za osobe koje su u riziku od bubrežnih bolesti, kao i za pacijente koji već pate od bubrežnih stanja. Redoviti pregledi mogu pomoći u ranom otkrivanju problema i omogućiti pravovremeno liječenje, što može usporiti napredovanje bolesti i poboljšati kvalitetu života pacijenata.
Na kraju, važno je naglasiti da održavanje zdravog načina života može pomoći u očuvanju bubrežne funkcije. To uključuje pravilnu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, kontrolu tjelesne težine, te izbjegavanje pušenja i prekomjernog unosa alkohola. Također je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi i krvnog tlaka, posebno za osobe s dijabetesom ili hipertenzijom.
U zaključku, glomerularna filtracija i njezine vrijednosti su ključni pokazatelji zdravlja bubrega. Redovito praćenje i pravovremeno djelovanje mogu značajno doprinijeti očuvanju bubrežne funkcije i općenitom zdravlju.
