U Hrvatskoj, važeći zakon o udrugama predstavlja pravni okvir koji regulira osnivanje, djelovanje, prava i obveze udruga. Ovaj zakon je od ključne važnosti za civilno društvo i omogućuje građanima da se okupljaju, organiziraju i djeluju u različitim područjima, od kulture i sporta do ekologije i socijalne pravde.
Osnovni cilj zakona o udrugama je poticanje aktivnog sudjelovanja građana u društvenom životu te jačanje demokratskih procesa. Prema ovom zakonu, udruge se definiraju kao neprofitne organizacije koje se osnivaju radi ostvarivanja zajedničkih interesa svojih članova, a ne radi sticanja profita. Ovaj zakon također naglašava važnost transparentnosti i odgovornosti u radu udruga.
Prema važećem zakonu, udruge mogu biti osnovane za različite svrhe, uključujući humanitarne, kulturne, obrazovne, sportske ili znanstvene aktivnosti. Osnivanje udruge zahtijeva minimalno tri osobe koje se okupljaju radi zajedničkog cilja. Nakon osnivanja, udruge moraju registrirati svoje djelovanje pri nadležnom tijelu, što uključuje podnošenje statuta udruge i drugih relevantnih dokumenata.
Statut udruge je ključni dokument koji definira unutarnju organizaciju, prava i obveze članova, način donošenja odluka, kao i pravila o financiranju i raspolaganju imovinom. Zakon o udrugama također propisuje kako udruge mogu prikupljati sredstva, bilo kroz članarine, donacije ili projekte financirane od strane države ili drugih institucija.
Jedna od važnih odredbi važećeg zakona o udrugama je ta da udruge moraju biti transparentne u svom financijskom poslovanju. To znači da su dužne voditi evidenciju o svojim prihodima i rashodima te redovito izvještavati svoje članove i nadležna tijela o financijskom stanju. Ova odredba je važna za izgradnju povjerenja između udruga i njihovih članova, kao i između udruga i šire javnosti.
Pored financijske transparentnosti, zakon također propisuje obveze udruga u pogledu zaštite osobnih podataka svojih članova. U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), udruge moraju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu privatnosti svojih članova i osigurati da se osobni podaci koriste isključivo u svrhe za koje su prikupljeni.
Važno je napomenuti da zakon o udrugama također predviđa mogućnost osnivanja krovnih udruga, koje okupljaju više manjih udruga sličnih ciljeva. Ove krovne udruge igraju važnu ulogu u jačanju suradnje među udrugama i predstavljaju zajednički glas za određene interese. Krovne udruge također mogu olakšati pristup financijskim sredstvima i resursima te pružiti podršku manjim udrugama u njihovom radu.
Osim toga, zakon o udrugama potiče međunarodnu suradnju, omogućujući udrugama da se povezuju i surađuju s sličnim organizacijama u inozemstvu. Ova međunarodna dimenzija rada udruga može obogatiti njihove aktivnosti i doprinijeti razmjeni iskustava i najboljih praksi.
Na kraju, treba istaknuti da zakon o udrugama nije statičan dokument. Često se mijenja i prilagođava potrebama društva i promjenama u pravnom okviru. Stoga je važno da članovi udruga budu informirani o svim promjenama koje se događaju u zakonu i da se aktivno uključe u procese koji utječu na njihovo djelovanje.
U zaključku, važeći zakon o udrugama u Hrvatskoj pruža čvrst temelj za razvoj civilnog društva i aktivno sudjelovanje građana u društvenom životu. Razumijevanje ovog zakona je ključno za sve koji žele osnovati ili sudjelovati u radu udruga, a njegovo poštivanje doprinosi jačanju demokratskih vrijednosti i socijalne pravde u društvu.