Filozofija je disciplina koja se bavi pitanjima postojanja, znanja, vrijednosti, uma i jezika. Kada govorimo o filozofiji, često se oslanjamo na misli velikih filozofa kroz povijest, kao što su Platon, Aristotel, Descartes, Kant i mnogi drugi. Jedna od ključnih tema koja se provlači kroz filozofiju je pitanje identiteta, odnosno što to znači “misliti i biti”. Ova tema je osobito relevantna u današnjem društvu, gdje se suočavamo s brojnim izazovima koji se tiču samorazumijevanja i naše uloge u svijetu.
Izraz “misliti i biti” može se promatrati kroz prizmu egzistencijalizma, filozofske struje koja naglašava individualnu slobodu, izbor i osobnu odgovornost. Egzistencijalisti, poput Jean-Paula Sartrea, vjerovali su da je postojanje prethodno od suštine, što znači da prvo postojimo, a zatim definiramo tko smo kroz naše misli i postupke. Ova ideja poziva nas da preuzmemo odgovornost za vlastiti život i da budemo svjesni svojih misli jer one oblikuju našu stvarnost.
S druge strane, filozofija misliti i biti također se može povezati s kantovskom idejom o kategorijama uma. Kant je smatrao da naš um aktivno sudjeluje u oblikovanju iskustava, a ne da pasivno prima informacije iz vanjskog svijeta. Prema Kantu, naše razumijevanje svijeta je uvijek posredovano našim mislima, a ne možemo odvojiti naše percepcije od onoga što mislimo o njima. Ova ideja nas potiče na razmišljanje o tome kako naše misli utječu na našu percepciju stvarnosti i kako oblikujemo svoj identitet kroz te misli.
U suvremenom svijetu, gdje je informacija dostupna na svakom koraku, važno je kritički razmišljati i preispitivati vlastite misli. Mnoge filozofske škole naglašavaju važnost samorefleksije i kritičkog promišljanja. Na primjer, stoicizam nas uči kako kontrolirati svoje reakcije i misli, kako bismo bolje razumjeli sebe i svijet oko nas. Stoici su vjerovali da je unutarnji mir postignut kada se fokusiramo na ono što možemo kontrolirati i prihvatimo ono što ne možemo promijeniti.
Osim toga, filozofija misliti i biti može se razmatrati u kontekstu psihologije i neuroznanosti. Naša sposobnost razmišljanja i donošenja odluka izravno utječe na našu percepciju stvarnosti i naše emocionalno stanje. Kognitivna psihologija istražuje kako naše misli oblikuju naše osjećaje i ponašanje, a tehnike poput kognitivno-bihevioralne terapije pomažu ljudima da prepoznaju negativne obrasce mišljenja i promijene ih u pozitivne. Ova interakcija između misli i postojanja pokazuje koliko su naše mentalne konstrukcije važne za naš svakodnevni život.
U ovom kontekstu, filozofija misliti i biti poziva nas da preuzmemo aktivnu ulogu u oblikovanju vlastitog identiteta i stvarnosti. Umjesto da budemo pasivni promatrači, potiče nas da preispitamo svoje misli, vjerovanja i vrijednosti. To zahtijeva hrabrost i otvorenost prema novim idejama, ali i volju da se suočimo s vlastitim unutarnjim sukobima.
U zaključku, filozofija misliti i biti nije samo akademska tema, već praktična i svakodnevna vještina koju možemo razvijati. Bez obzira na to jesmo li filozofi, umjetnici, znanstvenici ili obični ljudi, svi imamo potencijal da oblikujemo svoje misli i identitet. Razumijevanje ove filozofske ideje može nam pomoći da postanemo svjesniji sebe i svijeta oko nas, te da živimo ispunjeniji i smisleniji život. U konačnici, naš način razmišljanja izravno utječe na to kako doživljavamo svoje postojanje, a time i na našu sposobnost da budemo aktivni sudionici u svijetu koji nas okružuje.
