Gaslighting je termin koji se koristi za opisivanje oblika emocionalne manipulacije i zlostavljanja, gdje osoba ili grupa ljudi pokušava natjerati drugu osobu da sumnja u vlastitu percepciju stvarnosti. Ova praksa može biti izuzetno štetna i često se koristi u odnosima, bilo osobnim, profesionalnim ili čak u društvenim kontekstima. Pojam dolazi iz kazališne igre ‘Gas Light’ iz 1938. godine, gdje muž manipulira svojom suprugom kako bi je uvjerio da poludi.
U osnovi, gaslighting uključuje različite taktike poput laži, omalovažavanja, prebacivanja krivnje i drugih oblika emocionalnog nasilja. Cilj je potkopati samopouzdanje žrtve i učiniti je ovisnom o mišljenju i percepciji gaslightera. Osobe koje se suočavaju s gaslightovanjem često se osjećaju zbunjeno, anksiozno i nesigurno u svoje vlastite misli i osjećaje, što može dovesti do ozbiljnih psiholoških problema, uključujući depresiju i poremećaje u odnosima.
Gaslighting se može pojaviti u različitim situacijama. U osobnim vezama, jedan partner može koristiti ovu taktiku kako bi kontrolirao drugoga, često minimizirajući ili negirajući osjećaje i iskustva žrtve. Na primjer, ako jedna osoba izrazi zabrinutost zbog nečega što je druga osoba učinila, gaslighter može reći nešto poput: ‘Ti si preosjetljiv/a, to se nikada nije dogodilo.’ Ovaj oblik manipulacije može dovesti do toga da žrtva počne sumnjati u vlastitu sposobnost da prosudi situacije i događaje.
U profesionalnom okruženju, gaslighting se može manifestirati kroz ponašanje nadredjenih koji pokušavaju umanjiti ili odbaciti rad i doprinose zaposlenika. Na primjer, menadžer može preuzeti zasluge za nečiji rad ili reći zaposleniku da je pogriješio u zadatku, iako je rad bio ispravan. Ovakve situacije mogu stvoriti toksično radno okruženje i uzrokovati ozbiljne posljedice po mentalno zdravlje radnika.
Osim toga, gaslighting se može vidjeti i u širem društvenom kontekstu, posebno u političkim i društvenim raspravama. Ljudi ili grupe mogu pokušati umanjiti ili negirati stvarne probleme, poput diskriminacije ili nasilja, kako bi prikrili istinu i manipulirali percepcijom javnosti. Ovakvi slučajevi su često teže prepoznati jer uključuju šire društvene narative i često su potkrijepljeni dezinformacijama.
Prepoznavanje gaslightinga može biti izazovno, ali postoje znakovi na koje treba obratiti pažnju. Ako se često osjećate zbunjeno ili nesigurno u vlastite misli, ako vas netko neprestano kritizira ili umanjuje vaše osjećaje, ili ako se osjećate kao da morate neprestano objašnjavati svoja iskustva, možda ste žrtva gaslightinga. Važno je potražiti podršku prijatelja, obitelji ili stručnjaka kako biste se suočili s ovim problemom.
Kako se zaštititi od gaslightinga? Prvo, važno je razviti čvrsto samopouzdanje i vjerovati u vlastite osjećaje i percepciju. Drugo, dokumentiranje događaja, razgovora i situacija može pomoći u očuvanju vaše perspektive i pružiti vam jasne dokaze kada se suočavate s manipulacijom. Treće, postavljanje jasnih granica i komunikacija o svojim potrebama može pomoći u smanjenju utjecaja gaslightera. Konačno, ne ustručavajte se potražiti profesionalnu pomoć ako se osjećate preplavljeno ili nesigurno u vezi s vašim iskustvima.
Gaslighting je ozbiljna tema koja zahtijeva pažnju i razumijevanje. Učenje o ovom obliku emocionalne manipulacije može pomoći pojedincima da prepoznaju i obustave toksične obrasce u svojim životima. Edukacija i svijest su ključni koraci prema ozdravljenju i jačanju mentalnog zdravlja.
