Neplemeniti metali su skupina metala koja se ne smatraju plemenitima zbog svojih kemijskih svojstava i reakcije na okolišne uvjete. U osnovi, neplemeniti metali su oni koji su skloniji koroziji i oksidaciji, što ih čini manje vrijednima u industriji nakita i drugih aplikacija gdje je estetski izgled važan. Ovi metali obično uključuju željezo, aluminij, cink, olovo, bakar i mnoge druge. U ovom članku detaljnije ćemo istražiti što su neplemeniti metali, njihove karakteristike, primjene te razlike u odnosu na plemenite metale.
Kada govorimo o neplemenitim metalima, prvo što trebamo razumjeti jest da se oni nalaze u donjem dijelu elektrokemijskog niza. To znači da su njihovi standardni elektrodni potencijali niži u usporedbi s plemenitim metalima kao što su zlato, srebro i platina. Zbog toga su neplemeniti metali puno reaktivniji i skloniji kemijskim reakcijama, što rezultira njihovim bržim trošenjem kada su izloženi zraku ili vodi.
Jedna od najvažnijih karakteristika neplemenitih metala je njihova sklonost koroziji. Na primjer, željezo je poznato po tome što lako hrđa kada dođe u kontakt s vlagom i kisikom. Ova vrsta oštećenja može biti vrlo skupa za popravak, osobito u građevinskoj industriji, gdje se željezo često koristi kao građevinski materijal. Da bi se spriječila korozija, često se koriste zaštitne prevlake ili se primjenjuju razne tehnike galvanizacije.
Osim željeza, aluminij je još jedan široko korišten neplemeniti metal. Njegova lagana priroda i otpornost na koroziju čine ga idealnim za primjene u zrakoplovstvu, automobilizmu i građevinskoj industriji. Međutim, aluminij također može reagirati s određenim kemikalijama, što može utjecati na njegovu dugovječnost u specifičnim okruženjima.
Cink je još jedan primjer neplemenitog metala koji se često koristi u industriji. Često se koristi za galvanizaciju drugih metala kako bi se spriječila korozija. Cink se također koristi u baterijama i raznim kemijskim procesima. Njegova sposobnost da formira zaštitni sloj na drugim metalima čini ga izuzetno važnim u industriji.
U kontekstu primjene, neplemeniti metali nalaze se u gotovo svakodnevnim predmetima koje koristimo. Na primjer, bakar je neplemeniti metal koji se koristi u električnim vodovima zbog svoje izvrsne provodljivosti. Također, mnogi alati i oprema sadrže neplemenite metale zbog njihove čvrstoće i otpornosti. U automobilskoj industriji, neplemeniti metali se koriste za izradu dijelova motora, karoserije i unutrašnjosti vozila.
Međutim, neplemeniti metali nisu samo korisni; oni također predstavljaju izazov za okoliš. Kada se neplemeniti metali odlažu nepravilno, mogu uzrokovati zagađenje tla i vode. Stoga je važno da se neplemeniti metali pravilno recikliraju i obrađuju kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoliš. Mnogi gradovi i zemlje poduzimaju mjere za poticanje recikliranja metala i smanjenje otpada.
Za razliku od neplemenitih metala, plemeniti metali poput zlata i srebra imaju visoku otpornost na koroziju i oksidaciju. To ih čini idealnima za izradu nakita i drugih luksuznih predmeta. Plemeniti metali su također često korišteni u elektronici zbog svoje izvrsne provodljivosti i sposobnosti da izdrže visoke temperature bez gubitka svojih svojstava.
U zaključku, neplemeniti metali igraju ključnu ulogu u mnogim industrijama, ali dolaze s vlastitim skupom izazova, osobito u pogledu otpornosti na koroziju i utjecaja na okoliš. Razumijevanje ovih metala i njihovih svojstava može nam pomoći da bolje upravljamo njihovom uporabom i recikliranjem, čime se osigurava održivija budućnost.
