Riječ ‘ugljen’ na hrvatskom jeziku označava fosilno gorivo koje se koristi za proizvodnju energije, topline i razne industrijske procese. Ugljen je jedan od najstarijih izvora energije koji se koristi diljem svijeta, a njegova važnost u energetskom sektoru ostaje značajna unatoč povećanom interesu za obnovljive izvore energije.
U svakodnevnom govoru, kada se spominje ‘ugljen’, većina ljudi pomisli na crnu ili smeđu supstancu koja se koristi za grijanje kuća, kuhanje hrane ili kao sirovina u industriji. Na engleskom jeziku, riječ ‘ugljen’ prevodi se kao ‘coal’. Ova riječ dolazi iz staroengleskog jezika, a ima i slične oblike u drugim germanskim jezicima.
Ugljen se može klasificirati u nekoliko vrsta, uključujući antracit, bitumenski ugljen, sub-bitumenski ugljen i lignit, a svaka od ovih vrsta ima svoje karakteristike, kemijski sastav i primjenu. Antracit je najkvalitetniji oblik ugljena, dok se lignit smatra najnižom kvalitetom. Različite vrste ugljena koriste se u različitim industrijama, od električne energije do proizvodnje čelika.
Proizvodnja ugljena uključuje procese kao što su vađenje iz rudnika, transport i obrada. Ugljen se najčešće vadi iz podzemnih rudnika ili površinskih kopova, a zatim se transportira do elektrana ili industrijskih postrojenja gdje se koristi kao gorivo. Ovisno o vrsti i kvaliteti ugljena, cijena može značajno varirati. Na primjer, cijena tone bitumenskog ugljena može biti od 70 do 150 eura, dok lignit može biti jeftiniji, ali s nižom energetskom vrijednošću.
Korištenje ugljena kao izvora energije ima svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, ugljen je relativno jeftin i dostupan izvor energije, te može pružiti stabilnu opskrbu energijom za električne mreže. S druge strane, sagorijevanje ugljena oslobađa velike količine stakleničkih plinova i drugih zagađivača, što doprinosi klimatskim promjenama i zagađenju zraka. U posljednjim desetljećima, mnoge zemlje pokušavaju smanjiti ovisnost o ugljenu i prelaze na obnovljive izvore energije kao što su solarna i vjetroelektrična energija.
Ugljen ima i svoju ulogu u industriji. Na primjer, u proizvodnji čelika, ugljen se koristi u obliku koksa, koji se dobiva suhim destiliranjem ugljena. Koks se koristi kao reducent u proizvodnji čelika iz željezne rude. Ovaj proces je od vitalnog značaja za metaluršku industriju, koja čini osnovu mnogih modernih građevinskih i proizvodnih aktivnosti.
Unatoč negativnim aspektima korištenja ugljena, mnoge zemlje i dalje oslanjaju na ovaj izvor energije zbog svoje dostupnosti i troškovne učinkovitosti. Međutim, s rastućom sviješću o klimatskim promjenama i zagađenju, postoji potreba za prelaskom na održivije izvore energije. Mnogi stručnjaci smatraju da će se budućnost energetskog sektora usmjeriti prema čišćim, obnovljivim izvorima energije, dok će se u isto vrijeme raditi na smanjenju emisija iz postojećih postrojenja koja koriste ugljen.
Zaključno, ‘ugljen’ na engleskom jeziku prevodi se kao ‘coal’, a njegova uloga u energetskom i industrijskom sektoru ostaje značajna i kontroverzna. S obzirom na globalne klimatske promjene, važno je nastaviti istraživanje i razvoj alternativnih izvora energije koji će zamijeniti ovu tradicionalnu, ali štetnu formu goriva.
