Kraljevina Jugoslavija, koja je postojala od 1918. do 1943. godine, bila je politička entiteta koja je obuhvaćala različite narode i etničke skupine. Ova država nastala je nakon Prvog svjetskog rata, kada su se spojile kraljevine Srbija, Crna Gora, te dijelovi Austro-Ugarske. Tijekom svog postojanja, Kraljevina Jugoslavija bila je svjedokom značajnih demografskih promjena, koje su oblikovale njezino stanovništvo.
Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, Kraljevina Jugoslavija imala je približno 10,5 milijuna stanovnika. Ovo stanovništvo bilo je vrlo raznoliko, s brojnim etničkim grupama, uključujući Srbe, Hrvate, Slovence, Makedonce, Crnogorce, te manjinske zajednice poput Mađara, Nijemaca, Italijana i drugih. Ova raznolikost je bila jedan od ključnih izazova za mladu državu, koja je nastojala uspostaviti jedinstvenu nacionalnu politiku.
U razdoblju između dva svjetska rata, Kraljevina Jugoslavija suočavala se s brojnim socioekonomskim problemima. Velika depresija iz 1929. godine imala je značajan utjecaj na gospodarstvo zemlje, što je dovelo do povećanja nezaposlenosti i siromaštva. Unatoč tim teškoćama, stanovništvo je postepeno raslo. Do 1931. godine, prema popisu, Kraljevina Jugoslavija imala je više od 11 milijuna stanovnika.
Demografski profil stanovništva bio je također pod utjecajem migracija. Unutar granica Kraljevine, mnogi su se ljudi selili u potrazi za boljim životnim uvjetima. Industrijalizacija je potaknula migracije iz ruralnih u urbane sredine, a gradovi poput Beograda, Zagreba i Ljubljane doživjeli su značajan rast stanovništva. Ova urbanizacija donijela je brojne promjene u načinu života, kulturi i društvenim odnosima.
Osim unutarnjih migracija, Kraljevina Jugoslavija bila je i odredište za brojne izbjeglice, osobito tijekom i nakon Prvog svjetskog rata. Mnogi su se ljudi, bježeci od ratnih sukoba i političkih previranja, nastanili u Jugoslaviji, čime se dodatno povećavala etnička raznolikost. Ova situacija dodatno je komplicirala odnose među različitim narodima unutar Kraljevine, a nacionalizmi su počeli jačati, osobito uoči Drugog svjetskog rata.
Na kraju, s izbijanjem Drugog svjetskog rata, situacija sa stanovništvom se drastično promijenila. Kraljevina Jugoslavija bila je napadnuta od strane sila Osovine 1941. godine, što je dovelo do raspada države i uspostave različitih okupacijskih režima. Tijekom rata, veliki broj ljudi je poginuo, a mnogi su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Ove tragedije ostavile su trajne ožiljke na stanovništvu i oblikovale demografske karakteristike zemlje u poslijeratnom razdoblju.
Nakon rata, Kraljevina Jugoslavija je preinačena u Socijalističku Federativnu Narodnu Republiku Jugoslaviju, a demografski trendovi su se nastavili razvijati pod novim političkim okolnostima. Stanovništvo se nastavilo mijenjati uslijed poslijeratne obnove, ekonomske stabilizacije, te novih migracijskih kretanja unutar federacije.
U zaključku, stanovništvo Kraljevine Jugoslavije bilo je kompleksno i dinamično, sa snažnim utjecajem povijesnih, političkih i ekonomskih faktora. Ova raznolikost stanovništva i izazovi s kojima se suočavala država ostavili su dubok trag na buduće generacije i oblikovali su društvene odnose u regiji.