Koncept sukoba civilizacija, koji je popularizirao američki politički znanstvenik Samuel P. Huntington u svojoj knjizi iz 1996. godine, predstavlja teoriju prema kojoj će glavni uzroci sukoba u posthladnoratovskom svijetu biti kulturne i vjerske razlike. Prema ovoj teoriji, sukobi će se odvijati između različitih civilizacija, koje se definiraju na temelju zajedničkih kulturnih identiteta, jezika, religije i povijesti. U ovom članku istražit ćemo kako se ovaj koncept manifestira u suvremenom svijetu, kao i njegove implikacije na međunarodne odnose.
Huntington je tvrdio da će se sukobi u budućnosti više usredotočiti na sukobe između različitih civilizacija nego na ideološke ili ekonomske sukobe. On je identificirao nekoliko ključnih civilizacija, uključujući zapadnu, islamsku, konfucijsku, indijsku, slavensku-pravoslavnu, latinoameričku i afričku. Prema njegovim riječima, sukobi između ovih civilizacija mogu nastati zbog kulturnih razlika, koje su često duboko ukorijenjene i teško ih je prevladati.
Jedan od najvidljivijih primjera sukoba civilizacija je napetost između zapadnih zemalja i islamskog svijeta. Ova napetost može se pratiti kroz različite događaje, uključujući terorističke napade, vojne intervencije u zemljama poput Iraka i Afganistana, kao i globalne rasprave o ljudskim pravima, slobodi govora i religijskim pitanjima. Ove razlike u vrijednostima i uvjerenjima često dovode do nesporazuma i sukoba.
Pored toga, sukobi civilizacija mogu se manifestirati i u obliku kulturnih ratova unutar zemalja. Na primjer, u mnogim zapadnim zemljama prisutni su sukobi između tradicionalnih konzervativnih vrijednosti i liberalnih stavova, što može dovesti do polarizacije društva. Ovi sukobi ne slijede uvijek jasne granice između civilizacija, ali ipak ilustriraju kako kulturne razlike mogu izazvati napetosti i sukobe unutar jedne zajednice.
Još jedan aspekt sukoba civilizacija je ekonomski utjecaj. Globalizacija je dovela do intenzivnijih međusobnih veza među civilizacijama, ali i do ekonomskih sukoba. Na primjer, rastuće gospodarstvo Kine izaziva zabrinutost u zapadnim zemljama, koje se boje da bi mogla postati dominirajuća globalna sila. Ovaj strah može dovesti do sukoba na trgovinskoj i političkoj razini, što dodatno komplicira međunarodne odnose.
S obzirom na sve veće globalne izazove, poput klimatskih promjena, migracija i pandemija, važno je prepoznati da su sukobi civilizacija često komplicirani i višeznačni. Mnogi sukobi nisu isključivo kulturni ili vjerski, već uključuju i ekonomske, političke i socijalne aspekte. U tom smislu, rješenja za te sukobe zahtijevaju sveobuhvatan pristup koji uzima u obzir sve dimenzije problema.
U zaključku, sukob civilizacija na svijetu predstavlja složen fenomen koji se ne može jednostavno svesti na sukobe između različitih kultura ili religija. Umjesto toga, potrebno je razumjeti kako se ove razlike isprepliću s ekonomskim, političkim i društvenim faktorima. Samo kroz dijalog, međusobno razumijevanje i suradnju možemo pronaći načine za smanjenje napetosti i izgradnju mira u svijetu koji se suočava s brojnim izazovima. U tom smislu, važno je raditi na edukaciji i promicanju međukulturalnog dijaloga kako bismo izgradili svijet u kojem će prevladati tolerancija i razumijevanje, umjesto sukoba i nesporazuma.
