Roman “Notre-Dame de Paris” autora Victora Hugoa, objavljen 1831. godine, postao je klasika svjetske književnosti. U središtu ovog monumentalnog djela nalazi se lik Esmeralde, mlade Romkinje koja svojim šarmom i ljepotom privlači pažnju mnogih likova, uključujući i kapetana straže Phoebusa i grotesknog Quasimoda, zvonara katedrale Notre-Dame. Ova priča se odvija u Parizu u 15. stoljeću i istražuje teme ljubavi, strasti, društvene nepravde i sudbine.
Esmeralda je prikazana kao simbol slobode i neovisnosti, često se suprotstavljajući konvencionalnim normama društva. Njezin lik predstavlja romsku kulturu i predrasude s kojima se Romi suočavaju. Ona je žena koja se bori za svoju slobodu i identitet u svijetu koji je često neprijateljski nastrojen prema njenoj zajednici. Njena sposobnost plesanja i izvođenja akrobacija dodatno naglašava njezinu strastvenu i slobodnu narav.
Jedan od ključnih aspekata Esmeraldinog lika je njen odnos s Quasimodom, koji je fizički deformiran, ali emocionalno dubok i složen lik. Quasimodo, koji je u početku predstavljen kao čudovište, pokazuje nevjerojatnu odanost i ljubav prema Esmeraldi. Njihova veza simbolizira ne samo romantičnu ljubav, već i sućut prema onima koji su marginalizirani u društvu. U ovom kontekstu, Esmeralda postaje spasilac Quasimoda, dok Quasimodo nju štiti od opasnosti. Ova dinamičnost između likova odražava temeljne ljudske emocije i borbu za prihvaćanje.
Osim toga, Esmeralda je također predmet želje i pohlepe drugih likova, posebno Frolloa, glavnog antagonist, koji je svećenik opsjednut njezinom ljepotom. Frolloova opsesija prema Esmeraldi ukazuje na opasnosti strasti i ljubomore, kao i na moralne dileme koje proizlaze iz takvih osjećaja. Njegova borba između duhovnosti i tjelesne želje stvara napetost koja dodatno obogaćuje priču.
Kroz Esmeraldin lik, Hugo također kritizira društvene norme i nepravde svog vremena. Njena sudbina je tragična, a ona postaje žrtva društvenih predrasuda i nepravde. Na kraju romana, Esmeralda biva nepravedno osuđena i ubijena, što simbolizira gubitak slobode i prava onih koji su marginalizirani. Ova tragična sudbina poziva čitatelja na razmišljanje o vlastitim predrasudama i o tome kako društvo tretira one koji su drugačiji.
Victor Hugo koristio je lik Esmeralde kako bi prikazao složenost ljudske prirode i društvenih odnosa. Njena priča ostaje relevantna i danas, jer se i dalje suočavamo s pitanjima identiteta, slobode i prava različitih skupina. “Notre-Dame de Paris” nas potiče da preispitamo vlastite stavove i ponašanje prema drugima, kao i da se borimo protiv nepravde u društvu.
U modernim adaptacijama, poput animiranog filma iz 1996. godine i raznih kazališnih predstava, lik Esmeralde nastavlja inspirirati nove generacije. Njena priča o borbi za ljubav, slobodu i prihvaćanje ostaje snažna poruka koja nadahnjuje i potiče na akciju. Stoga, Esmeralda iz “Notre-Dame de Paris” nije samo lik iz romana, već simbol borbe za ljudska prava i dostojanstvo u svakom vremenu.
