Sveti Nikola je jedna od najomiljenijih i najpoznatijih svetaca u Hrvatskoj, a njegova tradicija duboko je ukorijenjena u kulturi i običajima hrvatskog naroda. Osim što je zaštitnik djece, pomoraca i trgovaca, Sveti Nikola također simbolizira dobrotu, darežljivost i pomoć potrebnima. Njegov blagdan slavi se 6. prosinca, a to je vrijeme kada se diljem Hrvatske provode razne aktivnosti i običaji u njegovu čast.
Prema legendi, Sveti Nikola rođen je u 4. stoljeću u gradu Myri, na području današnje Turske. Postao je biskup i poznat po svojim čudima, kao i po velikoj ljubavi prema djeci i siromašnima. Priče o njegovim djelima postale su temelj za razvoj tradicije darivanja, koja se održava i danas, posebno među djecom. Sveti Nikola je poznat po tome što je u noći uoči svog blagdana ostavljao poklone u cipelama ili čarapama djece koja su bila dobra tijekom godine.
U Hrvatskoj, običaji vezani uz Svetog Nikolu variraju od regije do regije. U mnogim dijelovima zemlje, djeca pripremaju svoje čarape ili cipele kako bi ih Sveti Nikola napunio slatkišima, igračkama i drugim darovima. U nekim dijelovima Hrvatske, posebno u Slavoniji i Dalmaciji, djeca ostavljaju i mrkvu ili sijeno za Svetog Nikolu i njegovog konja, vjerujući da će im svetac donijeti poklone ako ga posluže. U mnogim gradovima, posebno u većim urbanim sredinama, organiziraju se javne priredbe i događaji, kao što su koncerti i predstave, u kojima sudjeluju djeca i odrasli.
Osim što se slavi kao zaštitnik djece, Sveti Nikola ima poseban značaj i za obitelj. Mnoge obitelji se okupljaju kako bi zajedno proslavile ovaj blagdan, pripremile posebne obroke i uživale u vremenu provedenom s najmilijima. U nekim tradicijama, roditelji pričaju djeci priče o Svetom Nikoli i njegovim čudima, potičući ih na razmišljanje o vrijednostima kao što su ljubav, darežljivost i briga za druge.
Osim blagdanskih običaja, Sveti Nikola je također prisutan u hrvatskoj kulturi kroz razne simbolične prikaze. Mnogi gradovi i sela organiziraju procesije i mise u čast Svetom Nikoli, a često se postavljaju i statue ili slike svetca u crkvama i na javnim mjestima. U nekim krajevima, posebno u primorskim dijelovima, Sveti Nikola se slavi i kao zaštitnik pomoraca, pa se organiziraju blagoslovi brodova i drugih plovila u njegovu čast.
Jedan od najpoznatijih običaja u Hrvatskoj vezanih uz Svetog Nikolu je i održavanje sajmova i božićnih tržnica, koji se održavaju uoči njegovog blagdana. Ove tržnice nude razne rukotvorine, slatkiše, božićne ukrase i druge proizvode, a često su popraćene glazbom i drugim zabavnim sadržajem. Ova tradicija pridonosi blagdanskom duhu i okupljanju zajednice, stvarajući posebnu atmosferu uoči Božića.
U današnje vrijeme, Sveti Nikola postaje sve popularniji i izvan granica Hrvatske, a mnoge obitelji koje žive u inozemstvu nastavljaju s tradicijom njegovog slavljenja. U nekim dijelovima Europe, posebno u Njemačkoj i Austriji, Sveti Nikola također ima svoje mjesto u božićnim običajima, a dijeli slične karakteristike i tradicije. Ova povezanost s drugim europskim kulturama dodatno obogaćuje i jača tradiciju Svetog Nikole u Hrvatskoj.
U zaključku, Sveti Nikola nije samo lik iz povijesti, već simbol dobrote i ljubavi koji se i dalje slavi u hrvatskoj kulturi. Njegov blagdan donosi radost i sreću, posebno djeci, koja s nestrpljenjem očekuju njegov dolazak. Sve tradicije i običaji vezani uz Svetog Nikolu služe kao podsjetnik na važnost dijeljenja, brige za druge i obiteljskih vrijednosti, koje su temelj svakog društva.
