Pasa su ljudi kroz povijest smatrali vjernim prijateljima i suputnicima. U razdoblju prije rata, posebice u Hrvatskoj, vlasnici pasa bili su raznolika skupina ljudi, od seljaka do gradskih stanovnika. Svaki od njih imao je svoje razloge zašto je odlučio imati psa, a ti su razlozi često bili povezani s načinom života, potrebama i društvenim normama tog vremena.
U ruralnim područjima, psi su često imali praktičnu ulogu. Seljaci su ih koristili za čuvanje stada, lov, pa čak i kao pomoćnike u radu na poljima. Ovi psi, poput ovčara, bili su neizostavni dio svakodnevnog života. Njihova sposobnost da razumiju naredbe i da budu poslušni bila je ključna za održavanje reda u domaćinstvu. U tom kontekstu, vlasništvo nad psom nije bilo samo stvar ljubavi prema životinjama, već i pitanje opstanka i efikasnosti u radu.
S druge strane, u gradovima, vlasnici pasa su često bili ljudi koji su tražili društvo i prijateljstvo. U urbanim sredinama, psi su postali simbol statusa, a njihovo vlasništvo često je ovisilo o mogućnostima vlasnika da osiguraju adekvatnu njegu i brigu. U to vrijeme, pas je postao i modni dodatak, a određene pasmine su bile posebno cijenjene. Vlasnici su se ponosili svojim psima, a šetnje po gradu s ljubimcem bile su česte. Psi su često bili izloženi na raznim manifestacijama i izložbama, gdje su se vlasnici natjecali tko će imati ljepšeg ili boljeg psa.
Osim praktičnih i estetskih razloga, mnogi vlasnici pasa prije rata su ih smatrali članovima obitelji. Psi su imali svoju ulogu u svakodnevnom životu, a mnogi su im davali imena, odijevali ih i brinuli se o njima kao o vlastitoj djeci. Ova emocionalna povezanost između ljudi i pasa bila je posebno izražena u vremenima kada su ljudi prolazili kroz teške trenutke. Psi su bili izvor utjehe i podrške, a njihova prisutnost često je ublažavala stres i tjeskobu. U tom kontekstu, psi su postali simbol nade i ljubavi, a njihova uloga u životu vlasnika bila je neprocjenjiva.
U razdoblju prije rata, vlasnici pasa suočavali su se i s određenim izazovima. Održavanje pasa, posebno u teškim ekonomskim uvjetima, često je zahtijevalo značajne financijske resurse. Hrana, veterinarska njega, kao i oprema za pse, mogli su biti skupi. Unatoč tim izazovima, ljubav prema psima bila je jača od prepreka. Mnogi su ljudi pronalazili načine kako bi osigurali svojim psima najbolju moguću njegu, često se odričući vlastitih potreba kako bi njihovi ljubimci imali sve što im je potrebno.
Osim ljubavi i brige, vlasnici pasa su se često organizirali u razne udruge i klubove. Ove zajednice omogućile su vlasnicima da razmjenjuju iskustva, savjete i resurse. Organizirali su izložbe, natjecanja, pa čak i humanitarne akcije za napuštene životinje. U tom smislu, vlasnici pasa su stvarali zajednicu koja je bila povezana ljubavlju prema životinjama i brigom za njih.
Na kraju, vlasnici pasa prije rata bili su ljudi koji su voljeli svoje ljubimce i smatrali ih važnim dijelom svog života. Njihovi su psi bili više od kućnih ljubimaca; bili su prijatelji, radni partneri i članovi obitelji. Bez obzira na razlike u načinu života, svi su dijelili zajedničku ljubav prema psima. Ova ljubav je trajala kroz povijest i nastavila se razvijati kroz godine, oblikujući odnos između ljudi i pasa koji i danas postoji.
