U srcu Lijepe Naše, gdje se zelenilo prirode isprepliće s bogatom tradicijom, nalazi se malo, ali posebno mjesto – zadnje selo koje nosi priče o Hrvatica koje su kroz povijest oblikovale svoje zajednice. Ove žene, često zaboravljene u velikim gradovima, imaju neizmjeran doprinos kulturi, običajima i svakodnevnom životu. Kako bi se osvježila uspomena na njih, valja istražiti tko su one, što ih pokreće i kako njihov svakodnevni život izgleda.
Hrvati iz zadnjeg sela, obično se nalaze na rubu urbanog razvoja, gdje su običaji i tradicije još uvijek snažno prisutni. Ove žene, često majke i supruge, vode brigu o obitelji, ali i o tradiciji koja se prenosi s koljena na koljeno. Njihovi životi ispunjeni su radom na poljima, briga o domaćinstvu i sudjelovanje u lokalnim običajima, koji su od vitalne važnosti za održavanje identiteta sela.
U svakodnevnom životu, Hrvaticama iz zadnjeg sela često pomažu moderne tehnologije koje su se polako počele uvoditi u njihove živote. Iako su mnoge od njih odrasle u vremenu kada su se više oslanjale na tradicionalne metode, sada se sve više prilagođavaju novim trendovima. Korištenje interneta i društvenih mreža omogućava im da dijele svoje priče i iskustva, povezujući se s drugima izvan granica svog sela. Ova povezanost im daje priliku da uče jedne od drugih i da se međusobno inspiriraju.
Jedna od ključnih karakteristika Hrvaticama iz zadnjeg sela je njihova snaga i otpornost. U mnogim slučajevima, suočavaju se s izazovima poput ekonomske nestabilnosti, nedostatka radnih mjesta i odlaska mladih ljudi iz sela u potrazi za boljim prilikama. Ipak, unatoč tim poteškoćama, one uspijevaju održati svoje zajednice živima i zdravima. Njihova sposobnost prilagodbe i inovativnost često se očituju u načinu na koji rješavaju probleme i pronalaze nova rješenja za poboljšanje kvalitete života u svojoj okolini.
Osim svakodnevnih zadataka, Hrvaticama iz zadnjeg sela važno je očuvanje kulturne baštine. Organiziraju se razne manifestacije i događaji kako bi se prezentirali tradicionalni običaji, poput nošnje, hrane i plesova. Ove manifestacije ne samo da jačaju zajedništvo unutar sela, već i privlače turiste koji žele doživjeti autentičnu hrvatsku kulturu. U tom kontekstu, Hrvaticama iz zadnjeg sela pripada posebna uloga, jer su one čuvarice tradicije koja se prenosi kroz generacije.
Nažalost, često su suočene s predrasudama i stereotipima koji ih prikazuju kao žene koje ne napreduju ili su zarobljene u tradicionalnim ulogama. Međutim, stvarnost je drugačija. One su aktivne sudionice u lokalnim inicijativama, često se bore za prava žena i djece, te se angažiraju u pitanjima koja se tiču njihove zajednice. Mnoge od njih postaju vođe u svojim selima, organizirajući projekte koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete života i održivog razvoja.
U svijetu koji se brzo mijenja, važno je prepoznati vrijednost i doprinos Hrvaticama iz zadnjeg sela. Njihova snaga, otpornost i predanost očuvanju tradicije, kao i sposobnost prilagodbe novim uvjetima, čine ih posebnim dijelom hrvatskog društva. Svaka od njih nosi svoju priču, a te priče čine bogatstvo koje treba cijeniti i slaviti. Bez obzira na to gdje se nalazili, Hrvaticama iz zadnjeg sela zasigurno pripada mjesto u srcima svih nas, jer su one nositeljice kulture, tradicije i zajedništva koje nas povezuje.