Tomas Hobs, jedan od najutjecajnijih filozofa 17. stoljeća, ostavio je neizbrisiv trag u povijesti političke filozofije svojim djelom ‘Levijatan’. Ovo monumentalno djelo, objavljeno 1651. godine, istražuje prirodu ljudske vlasti i društvenog ugovora, nudeći duboke uvide koji su relevantni i danas. Hobs je živio u turbulentnim vremenima, tijekom Engleskog građanskog rata, što je utjecalo na njegovu filozofiju i razumijevanje ljudske prirode.
U ‘Levijatanu’, Hobs iznosi svoju teoriju o prirodnom stanju čovjeka, opisujući ga kao stanje rata svih protiv svih. Prema Hobsu, u prirodnom stanju, bez vlasti i zakona, ljudska bi bića bila vođena vlastitim interesima, što bi dovelo do nesigurnosti i sukoba. Ova pesimistička vizija ljudske prirode temelji se na uvjerenju da su ljudi sebični i da teže samoodržanju. Stoga, Hobs tvrdi da je ljudima potrebna snažna vlast koja će osigurati mir i sigurnost.
Jedna od ključnih ideja u ‘Levijatanu’ je koncept društvenog ugovora. Hobs tvrdi da su ljudi, kako bi izbjegli kaos i nasilje, pristali na formiranje zajednice i predali svoju slobodu suverenoj vlasti. Ova vlast, koju Hobs naziva ‘Levijatan’, mora imati apsolutnu moć kako bi mogla održati mir i red. Hobsov Levijatan simbolizira državu koja je snažna i moćna, sposobna nametnuti zakone i osigurati pridržavanje istih.
Hobsovo shvaćanje vlasti i suvereniteta postavilo je temelje za modernu političku teoriju. Njegova ideja o apsolutnoj vlasti inspirirala je brojne kasnije mislioce, uključujući Locke-a i Rousseaua, koji su se bavili pitanjima prava i slobode pojedinca. Iako se s vremenom razvila kritika Hobsove teorije, njegova analiza ljudske prirode i potreba za vlašću ostaje relevantna. U doba globalizacije, političkih nemira i društvenih promjena, Hobsova razmatranja o vlasti i društvenom ugovoru ponovno su u fokusu istraživanja i rasprava.
‘Levijatan’ nije samo filozofski traktat; to je djelo koje se bavi i moralnim pitanjima. Hobs se suočava s pitanjem gdje leže granice vlasti i kako se ona može legitimno koristiti. U svijetu u kojem se suočavamo s vladama koje zlorabe svoju moć, Hobsovo upozorenje da vlast treba biti podložna kontrolama i ravnotežama postaje iznimno relevantno. U današnjem društvu, gdje se često propituje legitimnost vlasti, Hobsove ideje o suverenitetu i odgovornosti vlasti i dalje izazivaju rasprave.
Osim političke filozofije, ‘Levijatan’ također istražuje ideje o ljudskoj prirodi i etici. Hobsova analiza ljudskih poriva i motivacija postavlja temelje za razumijevanje ljudskog ponašanja. Njegovo uvjerenje da su ljudi vođeni strahom od smrti i željom za sigurnošću dovodi nas do razmišljanja o moralnosti i etici u društvenim odnosima. Kako se ljudi ponašaju kada su suočeni s prijetnjom? Kako se oblikuju društvene norme? Hobsova djela nude odgovore na ta pitanja, otvarajući vrata za daljnja istraživanja u psihologiji i sociologiji.
Danas, ‘Levijatan’ se često proučava na sveučilištima diljem svijeta, a njegova relevantnost u suvremenim političkim raspravama ne može se zanemariti. U svijetu koji se suočava s izazovima poput autoritarizma, terorizma i društvenih nemira, Hobsove ideje o vlasti, sigurnosti i ljudskoj prirodi pružaju važan okvir za analizu i razumijevanje. Stoga, bez obzira na to koliko su prošla stoljeća, Hobs ostaje ključna figura u razmatranju ljudske prirode i vladavine.
Na kraju, ‘Levijatan’ nije samo knjiga o politici; to je djelo koje nas poziva na dublje razmišljanje o etici, moralnosti i ljudskoj prirodi. Hobsova analiza i filozofija ostavljaju snažan dojam na naše razumijevanje svijeta u kojem živimo, a njegovo nasljeđe nastavlja oblikovati naše misli o vlasti i društvu.
