Svake zime, visina snijega u Hrvatskoj postaje aktualna tema među ljubiteljima zimskih sportova, ali i onima koji jednostavno uživaju u čarima zimskih pejzaža. S obzirom na klimatske promjene i varijacije u vremenskim uvjetima, često se postavlja pitanje koliko snijega možemo očekivati u različitim dijelovima zemlje. Hrvatska, sa svojom raznolikom geografijom, nudi različite uvjete za snijeg, od planinskih područja do obale. U ovom članku istražit ćemo trenutne stanje snijega, povijesne podatke te utjecaj klimatskih promjena na visinu snijega u Hrvatskoj.
Hrvatska se može pohvaliti brojnim planinskim područjima koja su popularna među skijašima i ljubiteljima zimskih sportova. Najpoznatija skijališta nalaze se u Gorskom kotaru, gdje visina snijega može doseći i više od dva metra tijekom najhladnijih mjeseci. U regiji poput Platka, gdje se snijeg zadržava duže od ostalih dijelova zemlje, zimska sezona može trajati i do pet mjeseci. No, kako se približavamo zimi 2023.-2024., meteorolozi predviđaju da će razlike u visini snijega biti izraženije nego ikad zbog klimatskih promjena.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna visina snijega u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina pokazuje trend smanjenja. Naime, dok su prije deset godina zime bile obilježene debelim slojevima snijega, posljednjih godina zabilježeni su učestali topliji zimski mjeseci. Ove promjene su posljedica globalnog zagrijavanja, koje utječe na obrasce padalina i temperature. U nekim dijelovima Hrvatske, kao što su Istra i Dalmacija, snijeg je postao prava rijetkost, dok su kontinentalne regije, poput Slavonije i Središnje Hrvatske, i dalje doživjele značajne snježne padaline.
Osim što utječe na ljubitelje skijanja, smanjenje visine snijega također ima posljedice na ekosustave i poljoprivredu. Snijeg igra ključnu ulogu u očuvanju vlažnosti tla tijekom sušnih ljetnih mjeseci jer se topi i opskrbljuje tlo potrebnom vlagom. U područjima gdje se snijeg ne zadržava, poljoprivrednici se suočavaju s izazovima u održavanju plodnosti tla i opskrbi vodom za usjeve. Klimatske promjene stoga ne utječu samo na zimske sportove, već i na ekonomiju i prehrambenu sigurnost.
Unatoč tim izazovima, zima 2023.-2024. donosi nova očekivanja. Meteorolozi najavljuju da bi u prosincu i siječnju moglo biti značajnijih snježnih padalina, osobito u planinskim područjima. Regije poput Sljemena i Platka mogle bi privući skijaše i turiste, što bi potencijalno oživjelo lokalno gospodarstvo. Skijališta su također pripremila brojne akcije i promocije kako bi privukla posjetitelje i olakšala im uživanje u zimskim aktivnostima, unatoč promjenjivim uvjetima.
U zaključku, visina snijega u Hrvatskoj ostaje važna tema koja utječe na mnoge aspekte života, od turizma do poljoprivrede. Iako se suočavamo s izazovima klimatskih promjena, postoji nada da će predstojeća zima donijeti obilje snijega u planinske regije. Uz to, od esencijalne je važnosti da svi budemo svjesni utjecaja koje klimatološke promjene imaju na naš okoliš i da poduzmemo korake kako bismo zaštitili našu prirodu i resurse za buduće generacije.