Svake godine, u mnogim zemljama, dolazi do promjene vremena koja se obavlja pomicanjem sata. Ova praksa, poznata kao ljetno i zimsko računanje vremena, ima dugu povijest i često izaziva rasprave među građanima. U Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, pomicanje sata na ljetno vrijeme obično se odvija posljednje nedjelje u ožujku, dok se povratak na standardno vrijeme događa posljednje nedjelje u listopadu. Međutim, pitanje koje se postavlja jest hoće li se ova praksa nastaviti ili će se, poput nekih drugih zemalja, ukinuti.
U proteklim godinama, Europska unija razmatrala je mogućnost ukidanja pomicanja sata. Istraživanja su pokazala da većina građana, uključujući i Hrvate, ne smatraju ovu praksu korisnom. Mnogi se žale na negativne učinke koje promjena sata ima na njihovo zdravlje i svakodnevni život. Ponekad se osjećamo umorno i dekoncentrirano, posebno u razdoblju kada se sat pomiče unaprijed ili unatrag.
U 2018. godini, Europska komisija je predložila ukidanje ljetnog računanja vremena, a većina članica EU-a je podržala ovu inicijativu. Međutim, proces je usporen zbog različitih interesa zemalja članica. Neke zemlje žele zadržati ljetno vrijeme cijele godine, dok druge preferiraju standardno vrijeme. Hrvatska je, kao članica EU, također bila uključena u raspravu o ovoj temi.
Osim što se radi o praktičnim pitanjima, pomicanje sata također ima i kulturne i tradicijske aspekte. U Hrvatskoj, ljetno vrijeme često se doživljava kao znak proljeća i ljeta, kada se dani produžuju, a noći su kraće. Mnogi ljudi jedva čekaju ljetno vrijeme kako bi mogli uživati u dužim danima i više sunčeve svjetlosti. Ovaj aspekt pomicanja sata utječe na načine na koje planiramo svoje aktivnosti, od odlazaka na more do organizacije raznih događanja.
U međuvremenu, treba napomenuti da pomicanje sata također ima svoj utjecaj na gospodarstvo. Naime, mnoge tvrtke i industrije prilagođavaju svoje poslovne strategije prema promjenama vremena. Primjerice, turističke agencije često koriste pomicanje sata kao priliku za promociju ljetnih aranžmana i putovanja. S druge strane, neki sektori, poput poljoprivrede, mogu se suočiti s izazovima vezanim uz promjenu vremena, jer se obračun vremena može odraziti na radne procese i ritmove prirode.
Kako bi se shvatila važnost ove teme, potrebno je razmotriti i stavove građana. Na društvenim mrežama i u anketama, mnogi ljudi izražavaju želju za ukidanjem pomicanja sata. Iako postoje i oni koji smatraju da bi trebali zadržati ovu praksu, većina se slaže da bi bilo bolje da se vrijeme ne pomiče. Ovaj fenomen može se povezati s modernim načinom života, gdje se ljudi bore s brzim tempom i stresom, a dodatno pomicanje sata može samo dodatno otežati prilagodbu.
U konačnici, pitanje zadnjeg pomicanja sata u Hrvatskoj ostaje otvoreno. Dok se nastavljaju rasprave na razini Europske unije, građani će vjerojatno i dalje prolaziti kroz promjene vremena svake godine. Bez obzira na ishod, važno je da se nastavi dijalog o ovoj temi i da se uzmu u obzir interesi i potrebe svih građana. U međuvremenu, svi se možemo pripremiti za sljedeće pomicanje sata, a možda i razmisliti o tome kako bi se naš život mogao promijeniti bez ove tradicije. Na kraju, pitanje ostaje: hoće li zadnje pomicanje sata u Hrvatskoj postati dio povijesti ili ćemo nastaviti pratiti ovaj ritam?
