U današnje vrijeme, anglicizmi su postali uobičajen dio svakodnevnog jezika, a njihova prisutnost postaje sve izraženija u različitim aspektima našeg života. Od poslovnog komunikacijskog jezika do svakodnevnog razgovora, anglicizmi su se uspješno ukorijenili u hrvatskom jeziku. No, kako i zašto se to događa? Pitanje je to koje zaslužuje detaljniju analizu.
Jedan od glavnih uzroka proliferacije anglizama u hrvatskom jeziku je globalizacija. U svijetu koji postaje sve više međusobno povezan, engleski jezik je postao lingua franca, odnosno zajednički jezik koji omogućuje komunikaciju među ljudima iz različitih zemalja. Ova globalna povezanost dovela je do toga da mnoge informacije, ideje i trendovi dolaze iz anglosaksonskih zemalja, što rezultira upotrebom engleskih termina u svakodnevnom jeziku. Mnogi od ovih termina nemaju ekvivalent u hrvatskom jeziku, pa se jednostavno posuđuju.
Osim globalizacije, postoji i utjecaj medija i interneta. U eri internetske povezanosti, vijesti, zabava i društvene mreže često koriste engleski jezik. Mnogi mladi ljudi provode sate na platformama kao što su Instagram, Facebook i Twitter, gdje se komunikacija odvija na engleskom jeziku. Ova izloženost engleskom jeziku može dovesti do prihvaćanja anglizama kao normalnog dijela svakodnevnog govora.
Uz to, postoji i pitanje prestiža. U nekim krugovima, korištenje anglizama može se smatrati znakom obrazovanja ili modernosti. Mnogi ljudi smatraju da korištenje engleskih termina može poboljšati njihov imidž ili učiniti ih privlačnijima u poslovnom okruženju. Na primjer, izrazi poput ‘business plan’, ‘marketing’ ili ‘team building’ često se koriste u poslovnoj komunikaciji, a njihovo korištenje može se smatrati profesionalnim i naprednim.
Međutim, iako anglicizmi mogu olakšati komunikaciju u određenim kontekstima, njihova prekomjerna upotreba može stvoriti probleme. Hrvatski jezik, kao i svaki drugi jezik, ima svoje specifičnosti i bogatstvo koje se ne smije zanemariti. Prevelika upotreba anglizama može dovesti do gubitka jezika i identiteta. Na primjer, mnogi mladi ljudi često koriste izraze poput ‘cool’, ‘smart’ ili ‘happy’ umjesto njihovih hrvatskih ekvivalenata. Ova pojava može stvoriti generacijski raskol, gdje starije generacije ne razumiju jezik mladih, a mladi se osjećaju udaljenima od svojih korijena.
Pitanje je također i kako se nositi s ovom situacijom. Jezik je živ i stalno se mijenja, a anglicizmi su samo jedan od načina na koji se to događa. No, važno je poticati korištenje hrvatskog jezika i njegovih termina. Obrazovne institucije, mediji i društvo u cjelini trebali bi raditi na očuvanju jezika i promicanju hrvatskih izraza. U tom smislu, važno je educirati mlade ljude o važnosti jezika i njegovoj ulozi u oblikovanju identiteta.
U konačnici, anglicizmi su neizbježna pojava u modernom jeziku, ali važno je pronaći ravnotežu. Korištenje engleskih izraza može biti korisno u određenim kontekstima, no važno je ne zaboraviti na bogatstvo i ljepotu hrvatskog jezika. Trebali bismo se truditi očuvati svoj jezik, poticati njegovu upotrebu i educirati nove generacije o njegovoj važnosti. Samo tako možemo osigurati da naš jezik ostane živ i relevantan, unatoč svim promjenama koje donosi suvremeni svijet.