Dugovječnost je tema koja fascinira mnoge ljude diljem svijeta. S obzirom na ubrzan način života, stresa i nezdravih prehrambenih navika, pitanje dugovječnosti postaje sve važnije. Kako bi se postigla dugovječnost, potrebno je usvojiti određene životne navike koje promiču zdravlje i dobrobit. U ovom članku istražit ćemo primjere ljudi koji su dosegli visoku dob, te navike koje su im pomogle da ostanu vitalni i aktivni.
Primjerice, u Japanu se nalazi otok Okinawa, poznat po velikom broju stogodišnjaka. Ljudi koji žive na ovom otoku imaju zajedničke karakteristike koje doprinose njihovoj dugovječnosti. Oni se hrane pretežno biljnim namirnicama, a njihova prehrana obuhvaća mnogo povrća, voća, soje i ribe. Osim toga, konzumiraju manje mesa i mliječnih proizvoda. U Okinawi se također prakticira koncept ‘hara hachi bu’, što znači jesti do 80% sitosti. Ova praksa pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjuje rizik od raznih bolesti.
Još jedan važan faktor koji pridonosi dugovječnosti je tjelesna aktivnost. Stogodišnjaci s Okinawa redovito se bave tjelesnim aktivnostima, bilo da se radi o vrtlarstvu, hodanju ili vježbama u zajednici. Održavanje fizičke aktivnosti pomaže u jačanju srca, poboljšanju cirkulacije i održavanju mišićne mase, što je ključno za zdravlje u starijoj dobi.
Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, socijalni odnosi igraju ključnu ulogu u dugovječnosti. Ljudi s Okinawa imaju snažnu podršku zajednice i obitelji. Druželjubivost i povezanost s drugim ljudima pomažu u smanjenju stresa i osjećaja usamljenosti, što su čimbenici koji mogu negativno utjecati na zdravlje. Stvaranje i održavanje odnosa s prijateljima i obitelji pomaže u stvaranju pozitivnog okruženja koje doprinosi općem blagostanju.
Osim Japana, postoje i drugi primjeri dugovječnih zajednica diljem svijeta. Na primjer, u Italiji, posebno u regiji Sardinija, također se nalazi visok postotak stogodišnjaka. Sardinijci se hrane sličnom prehranom kao Okinavci, s naglaskom na svježe, lokalno uzgojene namirnice, uključujući povrće, voće i integralne žitarice. Također, oni konzumiraju vino u umjerenim količinama, što može imati blagotvorne učinke na srce i krvne žile.
U ovom slučaju, važna je i uloga obitelji u životu Sardinijaca. Mnogi stogodišnjaci žive u višegeneracijskim kućanstvima, što im pruža emocionalnu podršku i osigurava aktivnu ulogu u životima svojih unuka. Ova povezanost s mlađim generacijama također pomaže u održavanju mentalne oštrine i osjećaja svrhe.
Osim prehrambenih navika i socijalne povezanosti, istraživanja pokazuju da pozitivni stavovi prema starenju mogu značajno utjecati na dugovječnost. Ljudi koji se suočavaju sa starenjem s optimizmom i pozitivnim pogledom na život često su zdraviji i aktivniji. Stoga, razvijanje mentalne otpornosti i održavanje pozitivnog stava prema životu ključni su za dugovječnost.
U konačnici, dugovječnost nije samo rezultat genetskih čimbenika, već i načina života. Primjeri dugovječnih zajednica, poput onih u Okinawi i Sardiniji, pokazuju da kombinacija zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti, socijalne povezanosti i pozitivnog stava prema životu može značajno pridonijeti dužem i zdravijem životu. Svakodnevne navike i životni stil imaju moć oblikovati našu budućnost, stoga je važno usvojiti zdraviji način života kako bismo ostvarili dugovječnost.
