U današnje vrijeme, kada je tehnologija postala sastavni dio naših života, pitanje digitalne povezanosti i njezin utjecaj na društvo postaje sve važnije. Digitalna nepovezanost, ili fenomen kada pojedinci ili zajednice nemaju pristup internetu ili digitalnim alatima, može imati značajne posljedice na širenje lažnih vijesti, zaštitu privatnosti i funkcioniranje demokracije.
Jedan od glavnih problema s digitalnom nepovezanošću je to što stvara razlike između onih koji imaju pristup informacijama i onih koji ga nemaju. U svijetu gdje se informacije brzo šire putem društvenih mreža i internetskih platformi, oni koji nemaju pristup ovim resursima često su isključeni iz važnih rasprava i odluka. To dovodi do situacije u kojoj samo određene skupine imaju moć nad informacijama, što može rezultirati širenjem lažnih vijesti koje ne mogu biti provjerene od strane onih koji su isključeni iz digitalnog prostora.
Lažne vijesti su postale sveprisutne i predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim procesima. Mnogi ljudi, posebno oni koji nisu digitalno pismeni, mogu lako povjerovati u dezinformacije koje se šire putem interneta. Bez mogućnosti da provjere izvore informacija ili da se informiraju o različitim perspektivama, rizik od manipulacije i zablude raste. Ova situacija dodatno se pogoršava kada se uzme u obzir da su mnogi korisnici društvenih mreža skloni dijeljenju sadržaja bez provjere njegovih činjenica, što doprinosi širenju lažnih vijesti.
Osim toga, digitalna nepovezanost također utječe na privatnost pojedinaca. U svijetu gdje su podaci o korisnicima postali dragocjeni resurs, oni koji nemaju pristup tehnologiji često su izloženi većem riziku od zloupotrebe. Naime, dok se digitalno povezani korisnici mogu zaštititi raznim alatima i aplikacijama za očuvanje privatnosti, oni koji nisu povezani nemaju tu mogućnost. To može dovesti do situacije u kojoj su ranjiviji na različite oblike eksploatacije i manipulacije.
Demokracija se oslanja na informiranost građana i njihovu sposobnost da donose informirane odluke. Kada su neki pojedinci isključeni iz digitalnog prostora, to može rezultirati nerazmjernim utjecajem određenih skupina na političke odluke. Na primjer, oni koji imaju pristup informacijama mogu oblikovati javno mnijenje i utjecati na izborne rezultate, dok oni koji su isključeni ostaju bez glasa u važnim pitanjima koja se tiču njihovih života.
Rješenje ovog problema leži u povećanju digitalne pismenosti i pristupa tehnologiji. Obrazovanje igra ključnu ulogu u osnaživanju pojedinaca da kritički analiziraju informacije i razlikuju istinite vijesti od lažnih. Također, važno je raditi na stvaranju infrastrukture koja će omogućiti svima pristup internetu, bez obzira na njihovu lokaciju ili socioekonomski status. Na taj način možemo osigurati da svi imaju jednake mogućnosti sudjelovanja u društvenim i političkim procesima.
U zaključku, digitalna nepovezanost predstavlja ozbiljnu prijetnju lažnim vijestima, privatnosti i demokraciji. Potrebno je raditi na rješenjima koja će omogućiti većem broju ljudi pristup digitalnom svijetu, istovremeno ih educirajući o važnosti informiranja i zaštite privatnosti. Samo tako možemo izgraditi pravednije i demokratičnije društvo u kojem će svi imati priliku sudjelovati i oblikovati svoju budućnost.
