Paleolitikum, poznat i kao stari kamen, predstavlja najduži period ljudske povijesti, koji obuhvaća razdoblje od otprilike 2,5 milijuna godina do otkrića poljoprivrede oko 10.000 godina prije Krista. Ovaj period je obilježen razvojem prvih ljudskih bića i njihovih predaka, a također je i vrijeme kada su se oblikovale osnovne karakteristike ljudskog društva i kulture.
U paleolitiku, ljudi su živjeli kao lovci-sakupljači, oslanjajući se na prirodne resurse za prehranu. Njihov način života bio je nomadski, što znači da su se stalno selili u potrazi za hranom i skloništem. Ova mobilnost bila je ključna za preživljavanje, jer su se resursi često iscrpljivali u jednom području. Zbog toga su ljudi razvili vještine lova i sakupljanja koje su im omogućile da iskoriste različite vrste hrane, uključujući meso, ribe, voće i orašaste plodove.
Jedan od najznačajnijih aspekata paleolitika je razvoj alatki. Tijekom ovog razdoblja, ljudi su počeli koristiti kamen kao materijal za izradu alata, što je revolucioniralo njihov način života. Alati su se koristili za razne svrhe, uključujući lov, obradu hrane i izradu odjeće. Najpoznatiji alati iz paleolitika uključuju kamenčiće, sjekire i različite vrste noževa. Ove alatke su se postupno usavršavale, a njihova izrada i korištenje predstavljaju važan korak u evoluciji ljudske vrste.
Paleolitik se može podijeliti u tri glavne faze: donji paleolitik, srednji paleolitik i gornji paleolitik. Donji paleolitik obuhvaća najranije faze razvoja čovjeka, uključujući Homo habilis i Homo erectus. Ovi rani ljudi koristili su jednostavne alate i živjeli u malim grupama. Srednji paleolitik je obilježen pojavom Neandertalaca, koji su razvili složenije alate i imali naprednije društvene strukture. Gornji paleolitik, koji se dogodio prije otprilike 40.000 godina, označava dolazak modernog čovjeka (Homo sapiens) u Europu i njegovu dominaciju nad drugim vrstama.
Osim alata, paleolitik je također vrijeme kada se počinje razvijati umjetnost. Najstariji poznati primjeri umjetničkog izražavanja potječu iz ovog razdoblja, uključujući špiljske slike i skulpture. Špiljske slike, koje su pronađene u mnogim dijelovima svijeta, prikazuju životinje, ljudske figure i apstraktne oblike. Ova umjetnost ne samo da pokazuje kreativnost i maštu naših predaka, već također pruža uvid u njihovu kulturu, vjerovanja i svakodnevni život.
U paleolitiku su se također razvijale i prve religijske i duhovne tradicije. Arheološki nalazi sugeriraju da su ljudi možda imali vjerovanja u duhove i prirodne sile, što se može vidjeti kroz rituale i pogrebne običaje. Ovi rituali mogli su uključivati sahranjivanje mrtvih s predmetima koji su im bili dragi, što ukazuje na vjerovanje u život nakon smrti.
Paleolitik je, stoga, ključno razdoblje u ljudskoj povijesti koje je postavilo temelje za razvoj civilizacije kakvu poznajemo danas. Razvoj alata, umjetnosti, društvenih struktura i vjerskih uvjerenja tijekom ovog razdoblja omogućio je ljudima da prežive i napreduju kroz tisućljeća. Razumijevanje paleolitika pomaže nam da shvatimo naše korijene i putanju ljudske evolucije.
