Mokraćna kiselina je spoj koji nastaje kao rezultat razgradnje purina, koji su prirodni sastojci prisutni u mnogim namirnicama i stanicama ljudskog tijela. Urat mokraćna kiselina je sol mokraćne kiseline koja se može akumulirati u tijelu, a njezine povišene razine mogu dovesti do raznih zdravstvenih problema, uključujući giht, bubrežne kamence i druge metaboličke poremećaje. U ovom članku istražit ćemo što je urat mokraćna kiselina, kako nastaje, koje su njezine funkcije u tijelu, te kako se može regulirati razina mokraćne kiseline.
Mokraćna kiselina nastaje u jetri kao rezultat razgradnje purinskih baza, koje se nalaze u mnogim vrstama hrane, poput crvenog mesa, ribe, školjki, ali i u nekim vrstama povrća kao što su špinat i grah. Kada tijelo razgrađuje ove purine, nastaje mokraćna kiselina koja se zatim transportira u krvotok i izlučuje putem bubrega u urinu. Normalne razine mokraćne kiseline u krvi obično se kreću između 3.5 i 7.2 mg/dL, ovisno o spolu, dobi i drugim čimbenicima.
Urat mokraćna kiselina može se akumulirati u tijelu kada se proizvodi u prevelikim količinama ili kada bubrezi ne izlučuju dovoljno mokraćne kiseline. Ovo stanje može dovesti do nekoliko ozbiljnih zdravstvenih problema. Giht je jedan od najpoznatijih poremećaja povezanih s povišenim razinama mokraćne kiseline. Giht se javlja kada se kristali urata talože u zglobovima, uzrokujući upalu i izuzetno bolne napade. Osobe s gihtom često doživljavaju napade boli, crvenila i oteklina, koji se najčešće javljaju u palcu, no mogu se javiti i u drugim zglobovima.
Povišene razine urata mogu također doprinijeti razvoju bubrežnih kamenaca. Kada se mokraćna kiselina koncentrira u mokraći, može se stvrdnuti i formirati kamenje koje može uzrokovati bol i oštećenje bubrega. Osobe koje su sklone formiranju bubrežnih kamenaca često se savjetuju da povećaju unos tekućine i smanje unos hrane bogate purinima kako bi smanjile rizik od stvaranja kamenaca.
Reguliranje razina mokraćne kiseline u tijelu može se postići promjenom prehrambenih navika i načina života. Preporučuje se smanjenje unosa hrane bogate purinima, poput crvenog mesa, ribe, školjki i alkohola, osobito piva. Umjesto toga, preporučuje se povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i niskomasnih mliječnih proizvoda. Osim prehrane, važno je održavati zdravu tjelesnu težinu, budući da prekomjerna tjelesna težina može povećati rizik od povišenih razina mokraćne kiseline.
Osim promjena u prehrani, postoje i lijekovi koji se koriste za kontrolu razina mokraćne kiseline, uključujući alopurinol, koji smanjuje proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu. Ovi lijekovi često se propisuju osobama koje pate od gihta ili imaju povijest bubrežnih kamenaca. Važno je napomenuti da promjene u prehrani i lijekove treba provoditi pod nadzorom stručnjaka kako bi se izbjegle moguće komplikacije.
Ukratko, urat mokraćna kiselina je važan spoj u tijelu, ali povišene razine mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Pravilna prehrana, održavanje zdrave tjelesne težine i, ako je potrebno, liječenje lijekovima mogu pomoći u reguliranju razina mokraćne kiseline i smanjenju rizika od povezanih zdravstvenih problema. Ako sumnjate na povišene razine mokraćne kiseline, važno je konzultirati se s liječnikom radi pravilne dijagnostike i liječenja.